Član 1 — Osnovni pojmovi
(1) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine sačinjavaju krivičnopravne odredbe
sadržane u ovom zakonu i u drugim zakonima Bosne i Hercegovine.
(2) Teritorija Bosne i Hercegovine je suhozemna teritorija, obalno more i vodene površine
unutar njenih granica, kao i zračni prostor nad njima.
(3) Službeno lice je izabrani ili imenovani funkcioner u organima zakonodavne, izvršne i
sudske vlasti Bosne i Hercegovine i u drugim državnim i upravnim ustanovama ili službama
koje vrše određene upravne, stručne i druge poslove u okviru prava i dužnosti vlasti koja ih je
osnovala; lice koje stalno ili povremeno vrši službenu dužnost u navedenim upravnim organima
ili ustanovama; ovlašteno lice u privrednom društvu ili u drugom pravnom licu kojem je
zakonom ili drugim propisom donesenim na osnovu zakona povjereno vršenje javnih
ovlaštenja, a koje u okviru tih ovlaštenja obavlja određenu dužnost; te drugo lice koje uz
naknadu ili bez naknade obavlja određenu službenu dužnost na osnovu ovlaštenja iz zakona ili
drugog propisa donesenog na osnovu zakona.
(4) Kad je kao počinilac određenog krivičnog djela označeno službeno lice, lica iz stava (3)
ovog člana mogu biti počinioci tih djela ako iz obilježja pojedinog krivičnog djela ili iz
pojedinog propisane proizlazi da počinilac može biti samo neko od tih lica.
(5) Odgovorno lice je lice u privrednom društvu ili u drugom pravnom licu kojem je s obzirom
na njegovu funkciju ili na osnovu posebnog ovlaštenja povjeren određeni krug poslova koji se
odnose na primjenu zakona ili propisa donesenih na osnovu zakona, ili općeg akta privrednog
društva ili druge pravne osobe u upravljanju i rukovanju imovinom, ili se odnose na
rukovođenje proizvodnim ili nekim drugim privrednim procesom ili na nadzor nad njima.
Odgovornim licem smatra se i službeno lice u smislu stava (3) ovog člana kada su u pitanju
radnje kod kojih je kao počinilac označeno odgovorno lice, a nisu propisane kao krivično djelo
odredbama glave o krivičnim djelima protiv službene i druge odgovorne dužnosti, ili
odredbama o krivičnim djelima koje počini službeno lice propisanim u nekoj drugoj glavi ovog
zakona ili drugim zakonom Bosne i Hercegovine.
(6) Kad je kao počinilac krivičnih djela označeno službeno ili odgovorno lice, sva lica iz
stavova (3) i (5) ovog člana mogu biti počinioci tih djela, ukoliko iz zakonskih obilježja
pojedinog krivičnog djela ne proizlazi da počinilac može biti samo neko od tih lica.
(7) Strano službeno lice je član zakonodavnog, izvršnog, upravnog ili sudskog organa strane
države, javni funkcioner međunarodne organizacije i njenih organa, sudija ili drugo službeno
lice međunarodnog suda.
(8) Međunarodni službenik je civilni zaposlenik koji radi za medunarodnu organizaciju ili
agenciju.
(9) Sudija porotnik je lice koje je član kolegijalnog tijela koje ima odgovornost
odlučivanja o krivici optuženog lica u postupku suđenja.
(10) Arbitar je lice koje je, na osnovu sporazuma o arbitraži, pozvano da donese pravno
obavezujuću odluku u sporu koji mu podnesu stranke sporazuma.
(11) Vojno lice, u smislu ovog zakona, je profesionalno vojno lice i lice u rezervnom sastavu,
dok su na službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, u skladu sa Zakonom o službi u
Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.
(12) Kada je službeno lice označeno kao lice protiv kojeg je počinjeno krivično djelo, službeno
lice je, u smislu ovog zakona, osim lica definiranih u stavu (3) ovog člana, i vojno lice iz stava
(9) ovog člana.
(13) Dijete je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navršila 14 godina života.
(14) Maloljetnik je, u smislu ovog zakona, osoba koja nije navršila 18 godina života.
(15) Pravno lice je, u smislu ovog zakona, Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i
Hercegovine, Republika Srpska, Brcko Distrikt Bosne i Hercegovine, kanton, grad, općina,
mjesna zajednica, svaki organizacioni oblik privrednog društva i svi oblici povezivanja
privrednih društava, ustanova, institucije za obavljanje kreditnih i drugih bankarskih poslova,
za osiguranje imovine i lica, kao i druge finansijske institucije, fond, političke organizacije i
udruženja građana i drugi oblici udruživanja koji mogu sticati sredstva i koristiti ih na isti način
kao i svaka druga institucija ili organ koji ostvaruje i koristi sredstva i kojem je zakonom
priznato svojstvo pravnog lica.
(16) Privredno društvo je, u smislu ovog zakona, korporacija, preduzeće, firma, partnerstvo i
svaki organizacioni oblik registriran za obavljanje privredne djelatnosti.
(17) Udruženje je bilo koji oblik udruživanja tri ili više lica.
(18) Više lica je najmanje dva lica.
(19) Skupina ljudi je najmanje pet lica.
(20) Grupa ljudi je udruženje od najmanje tri lica koja su povezana radi izvršenja krivičnih
djela, pri čemu svako od njih daje svoj udio u izvršenju krivičnog djela.
(21) Organizirana grupa je grupa ljudi formirana radi neposrednog izvršenja krivičnog djela, i
koja ne mora imati formalno definirane uloge svojih članova, kontinuitet članstva ili razvijenu
strukturu.
(22) Grupa za organizirani kriminal je grupa od tri ili više lica koja postoji u izvjesnom
vremenskom periodu i koja djeluje sporazumno s ciljem izvršenja jednog ili više krivičnih djela
za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora preko tri godine ili teža kazna, a radi sticanja
materijalne koristi.
(23) Teroristička grupa je organizirana grupa koju čine najmanje tri lica, koja je formirana i
djeluje u određenom vremenskom periodu s ciljem izvršenja nekog od krivičnih djela terorizma.
(24) Tajni podatak je informacija iz oblasti javne sigurnosti, odbrane, vanjskih poslova i
interesa, obavještajne i sigurnosne djelatnosti ili interesa Bosne i Hercegovine, komunikacionih
i drugih sistema važnih za državne interese, pravosude, projekte i planove značajne za
odbrambenu i obavještajno-sigurnosnu djelatnost, naučnih, istraživačkih, tehnoloških,
privrednih i finansijskih poslova od važnosti za sigurnost i funkcioniranje institucija Bosne i
Hercegovine, odnosno sigurnosnih struktura na svim nivoima državne organizacije Bosne i
Hercegovine, a koja je određena kao tajna zakonom, drugim propisom ili općim aktom
nadležnog organa donesenim na osnovu zakona ili koja je određena kao tajni podatak u skladu
s odredbama zakona i propisa o zaštiti tajnih podataka. Ovaj pojam također uključuje i tajni
podatak druge države, međunarodne ili regionalne organizacije.
(25) Isprava ili dokument je svaki predmet koji je pogodan ili određen da služi kao dokaz za
neku činjenicu koja je od značaja za pravne odnose.
(26) Imovinska korist je svako ekonomsko dobro koje je direktno ili indirektno
proisteklo iz krivičnog djela, a sastoji se od bilo koje imovine.
(27) Imovina obuhvata imovinu svake vrste, bilo da se sastoji u stvarima ili pravima, bilo
materijalnu ili nematerijalnu, pokretnu ili nepokretnu, te pravne dokumente ili
instrumente kojima se dokazuje pravo na imovinu ili interes u odnosu na takvu imovinu.
(28) Novac je metalno ili papirnato sredstvo plaćanja koje je na osnovu zakona u opticaju u
Bosni i Hercegovini ili u stranoj državi.
(29) Znaci za vrijednost podrazumijevaju i strane znakove za vrijednost.
(30) Pokretna stvar je i svaka proizvedena ili sakupljena energija za davanje svjetlosti, toplote
ili kretanja, kao i telefonski i drugi impulsi.
(31) Prijevozno sredstvo je svako plovilo, vozilo i letjelica, kao i bilo koje drugo sredstvo koje
se može koristiti za prijevoz u suhozemnom, vodenom ili zračnom saobraćaju, bez obzira na
vrstu pogona.
(32) Sila je i primjena hipnoze ili omamljujućih sredstava s ciljem da se neko protiv svoje
volje dovede u nesvjesno stanje ili onesposobi za otpor.
(33) Opojna droga je medicinski lijek ili opasna supstanca s adiktivnim i psihotropnim
svojstvima, ili supstanca koja se lako može pretvoriti u takvu supstancu ako podliježe kontroli
prema međunarodnoj konvenciji koju je Bosna i Hercegovina ratificirala, ili supstanca koju je
nadležna institucija Bosne i Hercegovine ili nadležna institucija entiteta proglasila opojnom
drogom.
(34) Oružje i vojna oprema su predmeti i sredstva navedeni u Zakonu o proizvodnji, uvozu i
izvozu oružja i vojne opreme.
(35) Radioaktivni materijal je nuklearni materijal i ostale radioaktivne materije koje sadrže
nuklide koji se spontano raspadaju (proces propraćen emisijom jedne ili više vrsta jonizirajućeg
zračenja, kao npr. alfa, beta, neutronske cestice i gama zraci), a koje zbog svojih radioloških ili
fisilnih svojstava mogu uzrokovati smrt, ozbiljne tjelesne povrede ili štetu velikih razmjera za
imovinu ili okoliš.
(36) Nuklearni materijal je plutonij, osim onog s koncentracijom izotopa koja prelazi 80% u
plutoniju-238 ili uranij-233; uranij obogaćen izotopom 235 ili 233; uranij koji sadrži mješavinu
izotopa kakva se nalazi u prirodi, osim u obliku rude ili rudnih ostataka; ili bilo koji materijal
koji sadrži jedan ili više gore navedenih, pri čemu "uranij obogaćen izotopima 235 ili 233" znači
uranij koji sadrži izotop 235 ili 233 ili oba u iznosu koji je takav da omjer zbira ovih izotopa
prema izotopu 238 bude veći od omjera izotopa 235 prema izotopu 238 koji se javlja u prirodi.
(37) Nuklearni uređaj je svaki nuklearni eksplozivni uređaj ili svaki uređaj koji raspršuje
radioaktivni materijal ili emitira zračenje koje može, zbog svojih radioloških svojstava,
prouzročiti smrt, ozbiljnu tjelesnu povredu ili štetu velikih razmjera za imovinu ili okoliš.
(38) Nuklearni objekat je svaki nuklearni reaktor, uključujući reaktor montiran na plovilo,
vozilo, letjelicu ili svemirski objekat koji se primjenjuje kao izvor energije kako bi se pokretalo
takvo plovilo, vozilo, letjelica ili svemirski objekat ili za bilo koju drugu svrhu, ili svako
postrojenje ili sredstvo koje se koristi za proizvodnju, skladištenje, preradu ili transport
radioaktivnog materijala.
(39) Fiksna platforma je vještački otok, uređaj ili naprava koja je stalno pričvršćena za morsko
dno u svrhu istraživanja ili iskorištavanja prirodnih bogatstava ili u druge privredne svrhe.
(40) Eksplozivna naprava je:
a) eksplozivno ili zapaljivo oružje ili naprava koja je konstruirana da ili može prouzrokovati
smrt, tešku tjelesnu povredu ili znatnu materijalnu štetu; ili
b) oružje ili naprava koja je konstruirana da ili može prouzrokovati smrt, tešku tjelesnu povredu
ili štetu velikih razmjera oslobađanjem, širenjem ili djelovanjem otrovnih hemikalija, bioloških
agensa ili otrova ili sličnih materija ili radijacijom ili radioaktivnim materijalom.
(41) Holokaust je zločin genocida i zločini protiv čovječnosti počinjeni od strane njemačkog
nacističkog režima tokom Drugog svjetskog rata koji su kao takvi priznati u konačnim i
obvezujućim odlukama ili presudama Međunarodnog vojnog tribunala uspostavljenog
Londonskim sporazumom od 8. avgusta 1945. godine.
(42) Masovna grobnica je neoznačeno mjesto u kojem se nalaze dva ili više tijela ili ostaci
ljudskih tijela ili mjesto na koje su takva tijela ili ostaci ljudskih tijela naknadno premješteni, a
nastala je izvršenjem krivičnih djela propisanih članovima od 171. do 180. ovog zakona.
(43) Izražavanje u jednom gramatičkom rodu, muškom ili ženskom, uključuje oba roda
fizičkih lica.
Član 2 — Osnova i granice krivičnopravne prinude
(1) Krivična djela i krivičnopravne sankcije se propisuju samo za ona ponašanja kojima se tako
ugrožavaju ili povrjeđuju osobne slobode i prava čovjeka te druga prava i društvene vrijednosti
zajamčene i zaštićene Ustavom Bosne i Hercegovine i međunarodnim pravom, da se njihova
zaštita ne bi mogla ostvariti bez krivičnopravne prinude.
(2) Propisivanje krivičnih djela i vrste i raspona krivičnopravnih sankcija zasniva se na
neophodnosti primjene krivičnopravne prinude i njenoj srazmjernosti jačini opasnosti za osobne
slobode i prava čovjeka, te druge osnovne vrijednosti.
Član 3 — Načelo zakonitosti
(1) Krivična djela i krivičnopravne sankcije propisuju se samo zakonom.
(2) Nikome ne može biti izrečena kazna ili druga krivičnopravna sankcija za djelo koje, prije
nego što je učinjeno, nije bilo zakonom ili međunarodnim pravom propisano kao krivično djelo
i za koje zakonom nije bila propisana kazna.
Član 3a — Načelo krivice
Niko ne može biti kažnjen niti se prema njemu mogu izreći druge krivičnopravne sankcije ako
nije kriv za počinjeno krivično djelo.
Član 4 — Vremensko važenje krivičnog zakona
(1) Na učinitelja krivičnog djela primjenjuje se zakon koji je bio na snazi u vrijeme učinjenja
krivičnog djela.
(2) Ako se poslije učinjenja krivičnog djela jednom ili više puta izmijeni zakon, primijenit će
se zakon koji je blaži za učinitelja.
Član 4a — Suđenje ili kažnjavanje za krivična djela prema općim načelima međunarodnog prava
Članovi 3. i 4. ovog zakona ne sprečavaju suđenje ili kažnjavanje bilo kojeg lica za bilo koje
činjenje ili nečinjenje koje je u vrijeme kada je počinjeno predstavljalo krivično djelo u skladu
s općim načelima međunarodnog prava.
Član 5 — Vrste krivičnopravnih sankcija
Krivičnopravne sankcije su: kazne, uvjetna osuda, mjere sigurnosti i odgojne mjere.
Član 6 — Svrha krivičnopravnih sankcija
Svrha krivičnopravnih sankcija je:
a) zaštita društva od izvršenja krivičnih djela preventivnim uticanjem na druge da poštuju
pravni sistem i ne počine krivična djela te sprečavanjem počinioca da počini krivična djela kao
i podsticanje njegovog preodgoja;
b) zaštita i satisfakcija žrtve krivičnog djela.
Član 7 — Ograničenja u izvršenju krivičnopravnih sankcija
Učinitelju krivičnog djela u izvršenju krivičnopravne sankcije mogu biti oduzeta ili ograničena
određena prava samo u mjeri koja odgovara prirodi i sadržini te sankcije i samo na način kojim
se osigurava poštivanje osobe učinitelja i njegovo ljudsko dostojanstvo, u skladu sa zakonom i
međunarodnim pravom.
Član 8 — Primjena krivičnog zakonodavstva prema svakome ko na teritoriji Bosne i Hercegovine počini krivično djelo
(1) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome ko počini
krivično djelo na teritoriji Bosne i Hercegovine.
(2) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome ko počini
krivično djelo na domaćem plovilu, bez obzira gdje se plovilo nalazilo u vrijeme izvršenja
krivičnog djela.
(3) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome ko počini
krivično djelo u domaćem civilnom zrakoplovu dok leti ili u domaćem vojnom zrakoplovu,
bez obzira gdje se zrakoplov nalazio u vrijeme izvršenja krivičnog djela.
Član 9 — Primjena krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine za krivična djela počinjena izvan Bosne i Hercegovine
(1) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema svakome ko izvan
njene
teritorije počini:
a) bilo koje krivično djelo protiv integriteta Bosne i Hercegovine iz glave XVI (Krivična djela
protiv integriteta Bosne i Hercegovine) ovog zakona;
b) krivično djelo krivotvorenja novca ili krivotvorenja vrijednosnih papira Bosne i
Hercegovine, krivično djelo krivotvorenja znakova za vrijednost ili krivotvorenja znakova za
obilježavanje robe, mjera i utega izdatih na osnovu propisa institučija Bosne i Hercegovine iz
članova od 205. do 208. ovog zakona;
c) krivično djelo koje je Bosna i Hercegovina obavezna kažnjavati prema propisima
međunarodnog prava, medunarodnih ili međudržavnih ugovora;
d) krivično djelo protiv službenog ili odgovornog lica u institucijama Bosne i Hercegovine u
vezi s njegovom službom.
(2) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema državljaninu Bosne i
Hercegovine koji izvan teritorije Bosne i Hercegovine počini bilo koje krivično djelo.
(3) Krivično zakonodavstvo Bosne i Herčegovine primjenjuje se prema strancu koji izvan
teritorije Bosne i Hercegovine prema Bosni i Hercegovini ili njenom državljaninu počini bilo
koje krivično djelo koje nije obuhvaćeno odredbom stava (1) ovog člana.
(4) Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema strancu koji izvan
teritorije Bosne i Hercegovine prema stranoj državi ili prema strancu počini krivično djelo za
koje se po tom zakonodavstvu može izreći kazna zatvora od pet godina ili teža kazna.
(5) U slučajevima iz stavova (2) i (3) ovog člana, krivično zakonodavstvo Bosne i
Hercegovine
primijenit će se samo ako se počinilac krivičnog djela zatekne na teritoriji Bosne i Hercegovine
ili joj bude izručen, a u slučaju iz stava (4) ovog člana samo ako se počinilac zatekne na teritoriji
Bosne i Hercegovine i ne bude izručen drugoj državi.
Član 10 — Primjena krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema maloljetnicima
Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se prema maloljetnicima u skladu s
glavom X (Pravila o odgojnim preporukama, odgojnim mjerama i o kažnjavanju maloljetnika)
ovog zakona i drugim zakonima Bosne i Hercegovine.
Član 11 — Primjena krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine na pravna lica
Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine primjenjuje se na pravna lica u skladu s glavom
XIV (Odgovornost pravnih lica za krivična djela) ovog zakona i drugim zakonima Bosne i
Hercegovine.
Član 12 — Isključenje primjene krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine prema djeci
Krivično zakonodavstvo Bosne i Hercegovine ne primjenjuje se prema djetetu.
Član 13 — Primjena općeg dijela ovog zakona
(1) Odredbe općeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema učiniteljima svih krivičnih djela
propisanih u zakonima Bosne i Hercegovine.
(2) Odredbe općeg dijela ovog zakona primjenjuju se prema maloljetnicima, osim ako
zakonom nije drugačije propisano.
(3) Odredbe općeg dijela ovog zakona primjenjuju se na pravne osobe, osim ako ovim
zakonom nije drugačije propisano.
Član 14 — Zastarjelost krivičnog gonjenja
(1) Ako u ovom zakonu nije drukčije propisano, krivično gonjenje ne može se poduzeti kad
od učinjenja krivičnog djela protekne:
a) tridesetpet godina za krivično djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora;
b) dvadeset godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko deset godina;
c) petnaest godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko pet godina;
d) deset godina za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko tri godine;
e) pet godine za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora preko jedne godine;
f) tri godine za krivično djelo s propisanom kaznom zatvora do jedne godine ili novčanom
kaznom.
(2) Ako je za krivično djelo propisano više kazni, rok zastarjelosti određuje se po najtežoj
propisanoj kazni.
Član 15 — Tok i prekid zastarjelosti krivičnog gonjenja
(1) Zastarijevanje krivičnog gonjenja počinje od dana kad je krivično djelo učinjeno.
Zastarijevanje krivičnog gonjenja za krivična djela trajnog karaktera počinje teći u
trenutku prestanka protupravnog stanja.
(2) Zastarijevanje ne teče za vrijeme za koje se po zakonu krivično gonjenje ne može poduzeti
ili nastaviti.
(3) Zastarijevanje se prekida svakom procesnom radnjom koja se poduzima radi gonjenja
učinitelja zbog učinjenog krivičnog djela.
(4) Zastarijevanje se prekida i kad učinitelj, u vrijeme dok teče rok zastarjelosti, učini isto tako
teško ili teže krivično djelo.
(5) Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovno teći.
(6) Zastarjelost krivičnog gonjenja nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko
vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost krivičnog gonjenja.
Član 16 — Zastarjelost izvršenja kazne
Ako u ovom zakonu nije drukčije propisano, izrečena kazna neće se izvršiti kad od dana
pravomoćnosti presude kojom je kazna izrečena protekne:
a) tridesetpet godina ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora;
b) dvadeset godina ako je izrečena kazna zatvora preko deset godina;
c) petnaest godina ako je izrečena kazna zatvora preko pet godina;
d) deset godina ako je izrečena kazna zatvora preko tri godine;
e) pet godine ako je izrečena kazna zatvora preko jedne godine;
f) tri godine ako je izrečena kazna zatvora do jedne godine ili novčana kazna.
Član 17 — Zastarjelost izvršenja sporednih kazni i mjera sigurnosti
(1) Zastarjelost izvršenja novčane kazne kao sporedne kazne nastupa kad protekne dvije
godine od dana pravomoćnosti presude kojom je ta kazna izrečena.
(2) Zastarjelost izvršenja mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i mjere
sigurnosti oduzimanja predmeta nastupa kad protekne pet godina od dana pravomoćnosti
odluke kojom su te mjere izrečene.
(3) Zastarjelost izvršenja mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti
nastupa kad protekne onoliko vremena koliko je sud odredio za trajanje te mjere.
Član 18 — Tok i prekid zastarijevanja izvršenja kazne i mjera sigurnosti
(1) Zastarijevanje izvršenja kazne počinje od dana pravomoćnosti presude kojom je kazna
izrečena, a u slučaju opoziva uvjetne osude, od dana pravomoćnosti odluke o opozivu uvjetne
osude.
(2) Zastarijevanje ne teče za vrijeme za koje se po zakonu izvršenje kazne ne može poduzeti.
(3) Zastarijevanje se prekida svakom radnjom nadležnog organa koja se poduzima radi
izvršenja kazne.
(4) Sa svakim prekidom zastarijevanje počinje ponovno teći.
(5) Zastarjelost izvršenja kazne nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko
vremena koliko se po zakonu traži za zastarjelost izvršenja kazne.
(6) Odredbe stava 2. do 5. ovog člana primjenjuju se i na zastarjelost izvršenja mjera sigurnosti.
Član 19 — Nezastarivost krivičnog gonjenja i izvršenja kazne
Krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijeva za krivična djela genocida, zločina protiv
čovječnosti te ratnih zločina, kao ni za krivična djela za koja po međunarodnom pravu
zastarjelost ne može nastupiti.
Član 20 — Krivično djelo
Krivično djelo je protupravno djelo koje je zakonom propisano kao krivično djelo, čija su
obilježja propisana zakonom i za koje je zakonom propisana krivičnopravna sankcija.
Član 21 — Način učinjenja krivičnog djela
(1) Krivično djelo može se učiniti činjenjem ili nečinjenjem.
(2) Krivično djelo je učinjeno nečinjenjem kad je učinitelj koji je pravno obavezan spriječiti
nastupanje zakonom opisane posljedice krivičnog djela to propustio učiniti, a takvo je
propuštanje po djelovanju i značenju jedanko učinjenju tog krivičnog djela činjenjem.
Član 22 — Vrijeme učinjenja krivičnog djela
Krivično djelo je učinjeno u vrijeme kad je učinitelj radio ili bio dužan raditi, bez obzira na to
kad je posljedica činjenja ili nečinjenja nastupila.
Član 23 — Mjesto učinjenja krivičnog djela
(1) Krivično djelo je učinjeno kako u mjestu gdje je učinitelj radio ili je bio dužan raditi, tako i
u mjestu gdje je posljedica činjenja ili nečinjenja potpuno ili djelomično nastupila.
(2) Krivično djelo je u slučaju kažnjivog pokušaja učinjeno kako u mjestu gdje je učinitelj radio
ili je bio dužan raditi, tako i u mjestu gdje je prema njegovom umišljaju posljedica njegovog
činjenja ili nečinjenja potpuno ili djelomično trebala nastupiti.
(3) Krivično djelo je u slučaju saučesništva učinjeno u mjestu utvrđenom u stavu 1. ovog člana
i u mjestu gdje je saučesnik radio ili je bio dužan raditi ili u mjestu gdje je prema umišljaju
saučesnika posljedica njegovog činjenja ili nečinjenja trebala nastupiti.
Član 23a — Beznačajno djelo
Nije krivično djelo ono djelo koje, iako sadrži obilježja krivičnog djela određena zakonom,
zbog prirode i težine djela, ili načina izvršenja djela, ili neznatnosti ili nepostojanja štetnih
posljedica, odnosno pribavljene imovinske koristi i niskog stepena krivice počinioca,
predstavlja beznačajno djelo.
Član 24 — Nužna odbrana
(1) Nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u nužnoj odbrani.
(2) Nužna je ona odbrana koja je neophodno potrebna da učinitelj od sebe ili drugog odbije
istovremeni ili direktno predstojeći protupravni napad, a koja je srazmjerna napadu.
(3) Učinitelj koji prekorači granice nužne odbrane može se blaže kazniti, a ako je prekoračenje
učinio zbog jake razdraženosti ili straha izazvanog napadom, može se i osloboditi od kazne.
Član 25 — Krajnja nužda
(1) Nije krivično djelo ono djelo koje je učinjeno u krajnjoj nuždi.
(2) Krajnja nužda postoji kad je djelo učinjeno da učinitelj od sebe ili drugog otkloni
istovremenu ili direktno predstojeću neskrivljenu opasnost koja se na drugi način nije mogla
otkloniti, a pritom učinjeno zlo nije veće od zla koje je prijetilo.
(3) Učinitelj koji sam izazove opasnost ali iz nehata, ili prekorači granice krajnje nužde, može
se blaže kazniti, a ako je prekoračenje učinjeno pod osobito olakšavajućim okolnostima, a može
se i osloboditi od kazne.
(4) Nema krajnje nužde ako je učinitelj bio dužan izložiti se opasnosti.
Član 25a — Sila i prijetnja
(1) Nije krivično djelo ono djelo koje je počinjeno pod dejstvom neodoljive sile.
(2) Počinilac koji je počinio krivično djelo pod dejstvom odoljive sile ili prijetnje može se
blaže kazniti.
(3) U slučaju iz stava (1) ovog člana, počiniocem krivičnog djela smatrat će se lice koje je
primijenilo neodoljivu silu.
Član 26 — Pokušaj
(1) Ko s umišljajem započne činjenje krivičnog djela, ali ga ne dovrši, kaznit će se za pokušaj
krivičnog djela ako se za to krivično djelo može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, a
za pokušaj drugog krivičnog djela kad zakon izričito propisuje kažnjavanje i za pokušaj.
(2) Učinitelj će se za pokušaj krivičnog djela kazniti u granicama kazne propisane za to
krivično djelo, a može se i blaže kazniti.
Član 27 — Nepodobni pokušaj
Učinitelj koji pokuša učiniti krivično djelo nepodobnim sredstvom ili prema nepodobnom
predmetu, može se osloboditi od kazne ili se može blaže kazniti.
Član 28 — Dobrovoljni odustanak
(1) Učinitelj koji je pokušao učiniti krivično djelo, ali je dobrovoljno odustao od kažnjivog
pokušaja, može se osloboditi od kazne.
(2) U slučaju dobrovoljnog odustanka od kažnjivog pokušaja učinitelj će se kazniti za one
radnje koje čine neko drugo samostalno krivično djelo.
Član 29 — Saučiniteljstvo
Ako više osoba, učestvovanjem u učinjenju krivičnog djela ili preduzimajući što drugo čime se
na odlučujući način doprinosi učinjenju krivičnog djela, zajednički učine krivično djelo, svaka
od njih kaznit će se kaznom propisanom za to krivično djelo.
Član 30 — Podstrekavanje
(1) Ko drugog s umišljajem podstrekava da učini krivično djelo kaznit će se kao da ga je sam
učinio.
(2) Ko drugog s umišljajem podstrekava na učinjenje krivičnog djela za koje se po zakonu može
izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, a krivično djelo ne bude ni pokušano, kaznit će se
kao za pokušaj krivičnog djela.
(3) Kao podstrekavanje na izvršenje krivičnog djela smatra se naročito: upućivanje molbe,
ubjeđivanje ili nagovaranje, prikazivanje koristi od izvršenja krivičnog djela, davanje ili
obećavanje poklona, zloupotreba odnosa podređenosti ili zavisnosti, dovođenje ili održavanje
lica u stanju stvarne ili pravne zablude.
Član 31 — Pomaganje
(1) Ko drugom s umišljajem pomogne u učinjenju krivičnog djela, kaznit će se kao da ga je
sam učinio, a može se i blaže kazniti.
(2) Kao pomaganje u učinjenju krivičnog djela smatra se osobito: davanje savjeta ili uputa kako
da se učini krivično djelo, stavljanje na raspolaganje učinitelju sredstava za učinjenje krivičnog
djela, uklanjanje prepreka za učinjenje krivičnog djela te unaprijed obećano prikrivanje
krivičnog djela, učinitelja, sredstava kojima je krivično djelo učinjeno, tragova krivičnog djela
ili predmeta pribavljenih krivičnim djelom.
Član 32 — Granice krivice i kažnjivosti saučesnika
(1) Saučinitelj je kriv u granicama svojeg umišljaja ili nehata, a podstrekač i pomagač u
granicama svog umišljaja.
(2) Saučinitelja, podstrekača ili pomagača koji dobrovoljno spriječi učinjenje krivičnog djela
sud će oslobodit od kazne.
(3) Osobni odnosi, svojstva i okolnosti zbog kojih zakon isključuje krivicu ili dopušta
oslobođenje od kazne ili ublažavanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom učinitelju,
saučinitelju, podstrekaču ili pomagaču kod kojega takvi odnosi, svojstva i okolnosti postoje.
Član 33 — Sadržaj krivice
(1) Krivica postoji ako je počinilac u vrijeme izvršenja krivičnog djela bio uračunljiv i pri
tome postupao s umišljajem.
(2) Krivica za krivično djelo postoji i ako je počinilac postupao iz nehata, ako je to zakonom
izričito predviđeno.
Član 34 — Uračunljivost
(1) Nije uračunljiva osoba koja u vrijeme učinjenja krivičnog djela nije mogla shvatiti značaj
svog djela ili nije mogla upravljati svojim postupcima zbog trajne ili privremene duševne
bolesti, privremene duševne poremećenosti ili zaostalog duševnog razvoja (neuračunljivost).
(2) Učinitelj krivičnog djela čija je sposobnost da shvati značaj svog djela ili sposobnost da
upravlja svojim postupcima bila bitno smanjena zbog nekog stanja iz stava 1. ovog člana može
se blaže kazniti (bitno smanjena uračunljivost).
(3) Kriv je učinitelj krivičnog djela koji je upotrebom alkohola, droga ili na drugi način doveo
sebe u stanje u kome nije mogao shvatiti značaj svog djela ili upravljati svojim postupcima, ako
je u vrijeme dovođenja u to stanje djelo bilo obuhvaćeno njegovim umišljajem ili je u odnosu
prema krivičnom djelu kod njega postojao nehat a zakon za takvo djelo propisuje krivicu i za
nehat.
(4) Bitno smanjena uračunljivost u koju se učinitelj doveo na način iz stava 3. ovog člana ne
može biti osnov za ublažavanje kazne.
Član 35 — Umišljaj
(1) Krivično djelo može biti učinjeno s direktnim ili eventualnim umišljajem.
(2) Učinitelj postupa s direktnim umišljajem kada je bio svjestan svog djela i htio njegovo
učinjenje.
(3) Učinitelj postupa s eventualnim umišljajem kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja
ili nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.
Član 36 — Nehat
(1) Krivično djelo može biti učinjeno iz svjesnog ili nesvjesnog nehata.
(2) Učinitelj postupa iz svjesnog nehata kada je bio svjestan da zbog njegovog činjenja ili
nečinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, ali je olahko držao da ona neće nastupiti ili da
će je moći spriječiti.
(3) Učinitelj postupa iz nesvjesnog nehata kad učinitelj nije bio svjestan mogućnosti
nastupanja zabranjene posljedice, iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim
svojstvima bio dužan i mogao biti svjestan te mogućnosti.
Član 37 — Stvarna zabluda
(1) Nije kriv počinilac koji počini djelo u neotklonjivoj stvarnoj zabludi.
(2) Stvarna zabluda je neotklonjiva ako počinilac u vrijeme izvršenja krivičnog djela nije bio
svjestan nekog njegovog zakonom propisanog obilježja, ili je pogrešno smatrao da postoje
okolnosti prema kojima bi, da su one stvarno postojale, to djelo činile dozvoljenim.
(3) Ako je učinitelj bio u stvarnoj zabludi iz nehata, postojaće krivično djelo učinjeno iz
nehata, ako zakon za to krivično djelo propisuje kažnjavanje i za nehat.
Član 38 — Pravna zabluda
Učinitelj krivičnog djela koji iz opravdanih razloga nije znao da je to djelo zabranjeno, može
se blaže kazniti ili osloboditi od kazne.
Član 39 — Svrha kažnjavanja
Svrha kažnjavanja je:
a) da se izrazi društvena osuda učinjenog krivičnog djela;
b) da se utječe na učinitelja da ubuduće ne čini krivična djela i podstakne njegov preodgoj;
c) da se utječe na ostale da ne čine krivična djela;
d) i da se utječe na svijest građana o pogibeljnosti krivičnih djela i o pravednosti kažnjavanja
učinitelja.
Član 40 — Vrste kazni
Počiniocu krivičnog djela koji je kriv mogu se izreći:
a) kazna zatvora;
b) kazna dugotrajnog zatvora;
c) novčana kazna.
Član 41 — Glavna i sporedna kazna
(1) Kazna zatvora može se izreći samo kao glavna kazna.
(2) Novčana kazna može se izreći i kao glavna i kao sporedna kazna.
(3) Ako su za jedno krivično djelo propisane obje kazne, samo se jedna može izreći kao glavna.
(4) Za krivična djela učinjena iz koristoljublja novčana kazna kao sporedna može se izreći i kad
nije propisana zakonom, ili kad je zakonom propisano da će se učinitelj kazniti kaznom zatvora
ili novčanom kaznom, a sud kao glavnu kaznu izrekne kaznu zatvora.
Član 42 — Kazna zatvora
(1) Kazna zatvora ne može biti kraća od 30 dana ni duža od 20 godina.
(2) Kazna zatvora izriče se na pune godine i mjesece, a do šest mjeseci i na pune dane.
(3) Kazna zatvora iz ovog člana ne može se izreći maloljetnicima. Maloljetnicima se može
izreči kazna maloljetničkog zatvora, pod uslovima propisanim glavom X (Pravila o odgojnim
preporukama, odgojnim mjerama i o kažnjavanju maloljetnika) ovog zakona. Kazna
maloljetničkog zatvora po svojoj svrsi, prirodi, trajanju i načinu izvršenja jeste posebna kazna
lišenja slobode.
Član 42a — Zamjena kazne zatvora
(1) Izrečena kazna zatvora do jedne godine će se, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom
kaznom koja se plaća u jednokratnom iznosu u roku do 30 dana.
(2) Kazna zatvora zamjenjuje se novčanom kaznom tako što se svaki dan izrečene kazne
zatvora izjednačava s jednim dnevnim iznosom novčane kazne ili sa 100 KM, ako se novčana
kazna utvrduje u određenom iznosu.
(3) Ako se novčana kazna ne plati u roku iz stava (1) ovog člana, sud će donijeti odluku o
izvršenju kazne zatvora. Ako se novčana kazna plati samo djelimično, izvršit će se kazna
zatvora srazmjerno iznosu koji nije plaćen.
(4) Odredbe iz st. (1), (2) i (3) ovog člana ne primjenjuju se na počinioce krivičnih djela iz
GLAVE XVI. (Krivična djela protiv integriteta Bosne i Hercegovine), člana 201. (Terorizam),
člana 202. (Finansiranje terorističkih aktivnosti), člana 202a. (Javno podsticanje na terorističke
aktivnosti), člana 202b. (Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti), člana 202c. (Obuka za
izvođenje terorističkih aktivnosti) i člana 202d. (Organiziranje terorističke grupe) ovog zakona.
Član 42b — Kazna dugotrajnog zatvora
(1) Za najteže oblike teških krivičnih djela počinjenih s umišljajem može se propisati kazna
dugotrajnog zatvora u trajanju od 21 do 45 godina.
(2) Kazna dugotrajnog zatvora nikad se ne može propisati kao jedina glavna kazna za
pojedino krivično djelo.
(3) Kazna dugotrajnog zatvora ne može se izreči počiniocu koji u vrijeme izvršenja krivičnog
djela nije navršio 21 godinu života.
(4) Kazna dugotrajnog zatvora izriče se samo na pune godine.
(5) Ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, pomilovanje se može mogu se dati tek nakon
izdržavanja tri petine te kazne.
Član 43 — Rad za opće dobro na slobodi
(1) Kad sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora do jedne godine, istovremeno može odrediti da se
izrečena kazna, uz pristanak optuženog, zamijeni radom za opće dobro na slobodi.
(2) Odluka da se kazna zatvora zamijeni radom za opće dobro na slobodi zasniva se na ocjeni
da, uzimajući u obzir sve okolnosti koje određuju vrstu i raspon kazne, izvršenje kazne zatvora
ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, ali istovremeno uvjetna kazna ne bi bila
dovoljna za postizanje opće svrhe krivičnopravnih sankcija.
(3) Rad za opće dobro na slobodi određuje se u trajanju srazmjernom izrečenoj kazni zatvora,
od najmanje deset do najviše 90 radnih dana. Rok izvršenja rada za opće dobro na slobodi ne
može biti kraći od jednog mjeseca niti duži od jedne godine.
(4) Odmjeravajući trajanje rada za opće dobro na slobodi kao i roka izvršenja tog rada, sud će
uzeti u obzir izrečenu kaznu zatvora koja se zamjenjuje i mogućnosti učinitelja u pogledu
njegove osobne situacije i zaposlenja.
(5) U slučaju kada osuđeni po isteku određenog roka, nije izvršio ili je samo djelimično izvršio
rad za opće dobro na slobodi, sud će donijeti odluku o izvršenju kazne zatvora u trajanju
srazmjernom vremenu preostalog rada za opće dobro na slobodi.
(6) Zamjena kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi može se primijeniti i u slučajevima
kada se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora prema odredbama člana 47. (Zamjena
novčane kazne) ovog zakona.
(7) Raspoređivanje na rad za opće dobro na slobodi u smislu vrste i radnog mjesta vrši
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine, vodeći računa o sposobnostima i znanjima osuđenog.
Član 44 — Uvjetni otpust
(1) Osuđeni koji je izdržao polovinu, te izuzetno osuđeni koji je izdržao jednu trećinu kazne
zatvora, može biti oslobođen izdržavanja kazne zatvora pod uvjetom da ne učini novo krivično
djelo prije isteka trajanja kazne (uvjetni otpust).
(2) Osuđeni koji je izdržao polovinu kazne zatvora može biti oslobođen izdržavanja kazne
zatvora ako se za vrijeme izdržavanja kazne zatvora njegovo ponašanje popravi do te mjere da
se može opravdano očekivati da će se nakon otpusta s izdržavanja kazne zatvora ponašati
primjereno, a naročito da neće učiniti krivična djela. Prilikom odlučivanja o uvjetnom otpustu
osuđenog, uzet će se u obzir njegovo ponašanje u toku izdržavanja kazne kao i druge okolnosti
koje ukazuju na to da je svrha kažnavanja postignuta.
(3) Osuđeni koji je izdržao jednu trećinu kazne zatvora može biti uvjetno otpušten ukoliko
postoje uvjeti iz stava 1. ovog člana i ukoliko posebne okolnosti vezane za ličnost osuđenog
jasno ukazuju da je postignuta svrha kažnjavanja.
(4) Osuđeni na kaznu dugotrajnog zatvora može biti uvjetno otpušten nakon izdržane tri
petine te kazne.
(5) Osuđeni na kaznu zatvora zbog izvršenja krivičnog djela iz GLAVE XVI. (Krivična djela
protiv integriteta Bosne i Hercegovine), člana 201. (Terorizam), člana 202. (Finansiranje
terorističkih aktivnosti), člana 202a. (Javno podsticanje na terorističke aktivnosti), člana 202b.
(Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti), člana 202c. (Obuka za izvođenje terorističkih
aktivnosti) i člana 202d. (Organiziranje terorističke grupe) ovog zakona ne može biti uslovno
otpušten.
Član 45 — Opoziv uvjetnog otpusta
(1)Sud će opozvati uvjetni otpust ako osuđeni za vrijeme uvjetnog otpusta učini jedno ili više
krivičnih djela za koja mu je izrečena kazna zatvora preko jedne godine ili teža kazna.
(2)Sud može opozvati uvjetni otpust ako osuđeni na uvjetnom otpustu učini jedno ili više
krivičnih djela za koja je izrečena kazna zatvora do jedne godine. Prilikom odlučivanja da li
da opozove uvjetni otpust, sud naročito uzima u obzir sličnost učinjenih djela, njihov značaj,
motive iz kojih su učinjena, kao i druge okolnosti koje ukazuju na prikladnost opoziva
uvjetnog otpusta.
(3)Prilikom izricanja opoziva uvjetnog otpusta, sud izriče kaznu uzimajući ranije izrečenu
kaznu kao već utvrđenu. Dio kazne koji je osuđeni izdržao prema ranijoj presudi uračunava se
u izdržavanje naknadne kazne, ali se vrijeme provedeno na uvjetnom otpustu ne uračunava.
(4)Odredbe stavova 1. do 3. ovog člana primjenjuju se i kada se osuđenom na uvjetnom
otpustu sudi za krivično djelo učinjeno prije njegovog uvjetnog otpusta.
(5)Ako je osuđeni na uvjetnom otpustu osuđen na kaznu zatvora do jedne godine i ako sud ne
opozove uvjetni otpust, vrijeme uvjetnog otpusta se produžava za vrijeme koje je osuđeni
proveo na izdržavanju kazne zatvora.
Član 46 — Novčana kazna
(1) Novčana kazna se izriče u dnevnim iznosima, a ako to nije moguće može se izreći u
određenom iznosu.
(2) Ako se novčana kazna izriče u dnevnim iznosima, može iznositi najmanje pet a najviše
tristošestdeset dnevnih iznosa, a za krivična djela učinjena iz koristoljublja najviše hiljadu
petsto dnevnih iznosa, osim u slučajevima propisanim ovim zakonom.
(3) Ako se novčana kazna izriče u određenom iznosu, najniži iznos ne može biti manji od 500
KM a najviši iznos ne može biti veći od 100.000 KM, a za krivična djela učinjena iz
koristoljublja iznos ne može biti veći od 1.000.000 KM, osim u slučajevima propisanim ovim
zakonom.
(4) Prilikom izricanja novčane kazne za krivična djela učinjena iz koristoljublja, sud može
izreći novčanu kaznu u većem iznosu od najvišeg iznosa propisanog u stavu 2. i 3. ovog člana,
ukoliko vrijednost protupravne imovinske koristi koju je učinitelj pribavio krivičnim djelom
prelazi iznos od 1.000.000 KM. U tom slučaju, učinitelju se može izreči novčana kazna u iznosu
koji ne može biti veći od dvostrukog iznosa od vrijednosti protupravne imovinske koristi koju
je pribavio krivičnim djelom zbog kojeg mu se izriče novčana kazna.
(5) Broj dnevnih iznosa novčane kazne određuje sud primjenjujući opća pravila o
odmjeravanju kazne. Visinu dnevnog iznosa sud određuje tako što uzima u obzir visinu
dnevnog dohotka učinitelja prema iznosu njegove tromjesečne neto plate i njegove druge
dohotke, kao i obiteljske obaveze. Prilikom određivanja visine iznosa sud se oslanja na podatke
koji u trenutku izricanja kazne nisu stariji od šest mjeseci.
(6) Podatke iz prethodnih stavova ovog člana koji sudu nisu poznati osigurava optuženi u roku
koji odredi sud, a najkasnije do završetka glavnog pretresa u krivičnom postupku. Ako do
završetka glavnog pretresa u krivičnom postupku sudu nisu poznate okolnosti bitne za
određivanje visine dnevnog iznosa novčane kazne, novčana kazna se izriče u određenom
iznosu, pri čemu se primjenjuju opća pravila za odmjeravanje kazne.
(7) Najniži dnevni iznos novčane kazne iznosi jednu šestdesetinu a najviše jednu trećinu zadnje
zvanično objavljene prosječne mjesečne neto plate zaposlenih u Bosni i Hercegovini, koju
objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine.
(8) U presudi se određuje rok plaćanja novčane kazne, koji ne može biti kraći od petnaest dana
ni duži od šest mjeseci, ali u opravdanim slučajevima sud može dopustiti da osuđeni isplati
novčanu kaznu i u otplatama, s tim da rok isplate ne može biti duži od jedne godine.
(9) Novčane kazne izrečene i naplaćene po ovom zakonu su prihod budžeta Bosne i
Hercegovine.
Član 47 — Zamjena novčane kazne
(1) Novčana kazna se ne naplaćuje prinudno.
(2) Ako se novčana kazna ne plati u roku koji je utvrđen presudom, sud će bez odlaganja
donijeti odluku da se novčana kazna zamijeni kaznom zatvora.
(3) Novčana kazna će se zamijeniti kaznom zatvora tako što će se za svaki započeti dnevni
iznos novčane kazne, odnosno ako je novčana kazna bila izrečena u određenom iznosu, za
svakih započetih 100 KM novčane kazne odrediti jedan dan zatvora, s tim da ne može
prekoračiti propisanu kaznu za to djelo.
(4) Ako osuđeni isplati samo dio novčane kazne, ostatak će se srazmjerno pretvoriti u zatvor, a
ako osuđeni isplati ostatak novčane kazne, izvršenje zatvora će se obustaviti.
Član 48 — Opća pravila za odmjeravanje kazne
(1) Sud će učinitelju krivičnog djela odmjeriti kaznu u granicama koje su zakonom propisane
za to krivično djelo, imajući u vidu svrhu kažnjavanja i uzimajući u obzir sve okolnosti koje
utječu da kazna bude manja ili veća (olakšavajuće i otežavajuće okolnosti), a osobito: stepen
krivice, pobude iz kojih je djelo učinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra,
okolnosti pod kojima je djelo učinjeno, raniji život učinitelja, njegove osobne prilike i njegovo
držanje nakon učinjenog krivičnog djela, kao i druge okolnosti koje se odnose na osobu
učinitelja.
(2) Kad sud odmjerava kaznu učinitelju za krivično djelo učinjeno u povratu, posebno će uzeti
u obzir je li ranije djelo iste vrste kao i novo djelo, jesu li oba djela učinjena iz istih pobuda i
koliko je vremena proteklo od ranije osude, odnosno od izdržane ili oproštene kazne.
(3) Pri odmjeravanju novčane kazne, sud će uzeti u obzir i imovno stanje učinitelja, vodeći pri
tome računa o visini njegove plate, njegovim drugim prihodima, njegovoj imovini i o njegovim
obiteljskim obavezama.
Član 49 — Ublažavanje kazne
Sud može učinitelju odmjeriti kaznu ispod granice propisane zakonom ili izreći blažu vrstu
kazne:
a) kad zakon propisuje da se učinitelj može blaže kazniti;
b) kad sud utvrdi da postoje osobito olakšavajuće okolnosti koje ukazuju da se i s ublaženom
kaznom može postići svrha kažnjavanja.
Član 50 — Granice ublažavanja kazne
(1) Kad postoje uvjeti za ublažavanje kazne iz člana 49. (Ublažavanje kazne) ovog zakona,
sud će ublažiti kaznu u ovim granicama:
a) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od deset ili
više godina, kazna se može ublažiti do pet godina zatvora;
b) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od tri ili
više godina, kazna se može ublažiti do jedne godine zatvora;
c) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od dvije
godine, kazna se može ublažiti do šest mjeseci zatvora;
d) ako je za krivično djelo kao najmanja mjera kazne propisana kazna zatvora od jedne
godine, kazna se može ublažiti do tri mjeseca zatvora;
e) ako je za krivično djelo propisana kazna zatvora od najviše jedne godine, kazna se može
ublažiti do trideset dana zatvora;
f) ako je za krivično djelo propisana kazna zatvora bez naznake najmanje mjere, umjesto
kazne zatvora može se izreći novčana kazna;
g) ako je za krivično djelo propisana novčana kazna s naznakom najmanje mjere, kazna se
može ublažiti do pet dnevnih iznosa a ako se izriče u određenom iznosu do 500 KM.
(2) Pri odlučivanju koliko će kaznu ublažiti prema pravilima iz stava 1. ovog člana, sud će
posebno uzeti u obzir najmanju i najveću mjeru kazne propisane za to krivično djelo.
Član 51 — Oslobođenje od kazne
(1) Sud može osloboditi od kazne učinitelja krivičnog djela kad to zakon izričito propisuje.
(2) Kad je sud ovlašten učinitelja krivičnog djela osloboditi od kazne, može mu kaznu ublažiti
bez ograničenja propisanih za ublažavanje kazne u članu 49. (Ublažavanje kazne) ovog zakona.
Član 52 — Poseban slučaj oslobođenja od kazne za krivična djela počinjena iz nehata
Sud može osloboditi od kazne učinitelja krivičnog djela učinjenog iz nehata, kad posljedice
djela tako teško pogađaju učinitelja da izricanje kazne u takvom slučaju očigledno ne bi
odgovaralo svrsi kažnjavanja.
Član 53 — Stjecaj krivičnih djela
(1) Ako je počinilac jednom radnjom ili s više radnji počinio više krivičnih djela za koja mu se
istovremeno sudi, sud će prvo utvrditi kazne za svako od tih krivičnih djela, pa će za sva
krivična djela izreči jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora, jedinstvenu kaznu zatvora ili
jedinstvenu novčanu kaznu.
(2) Jedinstvenu kaznu sud će izreći po ovim pravilima:
a) ako je za krivična djela u sticaju sud utvrdio kazne dugotrajnog zatvora ili dugotrajnog
zatvora i zatvora, jedinstvena kazna dugotrajnog zatvora mora biti veća od svake pojedine
utvrđene kazne, ali ne smije preći 45 godina;
b) ako je za krivična djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, jedinstvena kazna zatvora
mora biti veća od svake pojedine utvrđene kazne, ali ne smije dostignuti zbir utvrđenih
kazni niti prijeći dvadeset godina;
c) ako je za dva ili više krivičnih djela počinjenih u sticaju utvrdio kazne zatvora u trajanju
dužem od deset godina, sud može izreći jedinstvenu kaznu dugotrajnog zatvora koja ne
smije dostići zbir pojedinačnih kazni zatvora;
d) ako su za sva krivična djela u stjecaju propisane kazne zatvora do tri godine, jedinstvena
kazna zatvora ne može biti veća od osam godina;
e) ako je za krivična djela u stjecaju sud utvrdio samo novčane kazne, jedinstvena kazna
mora biti veća od svake pojedine utvrđene novčane kazne, ali ne smije dostignuti zbir
utvrđenih novčanih kazni.
(3) Ako je za neka krivična djela u stjecaju sud utvrdio kazne zatvora, a za druga krivična djela
u stjecaju novčane kazne, izreći će jedinstvenu kaznu zatvora i jedinstvenu novčanu kaznu
prema odredbama stava 2. tačke b. do d. ovog člana.
(4) Sporednu kaznu sud će izreći ako je utvrđena makar za jedno krivično djelo u stjecaju, a
ako je utvrdio više novčanih kazni, izreći će jedinstvenu novčanu kaznu prema odredbi stava
2. tačke d. ovog člana.
(5) Ako je sud za krivična djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i kazne maloljetničkog zatvora,
izreći će jedinstvenu kaznu zatvora prema odredbama stava 2. tačke b. i c. ovog člana.
Član 54 — Produženo krivično djelo
(1) Odredbe ovog zakona o sticaju krivičnih djela neće se primijeniti kada učinilac učini
produženo krivično djelo.
(2) Produženo krivično djelo je učinjeno kad je učinilac s umišljajem učinio više istih ili
istovrsnih krivičnih djela koja s obzirom na način učinjenja, njihovu vremensku povezanost i
druge stvarne okolnosti koje ih povezuju čine jedinstvenu cjelinu.
(3) Kada se radi o produženom krivičnom djelu istih zakonskih obilježja, sud će izabrati vrstu
i mjeru kazne koja je propisana za to krivično djelo. Ako se radi o istovrsnim krivičnim djelima,
sud će izabrati vrstu i mjeru kazne koja je propisana za najteže od tih djela.
Član 55 — Odmjeravanje kazne osuđenoj osobi
(1) Ako se osuđenoj osobi sudi za krivično djelo učinjeno prije nego što je započela izdržavanje
kazne po ranijoj osudi, ili za krivično djelo učinjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora,
kazne dugotrajnog zatvora ili kazne maloljetničkog zatvora, sud će izreći jedinstvenu kaznu za
sva krivična djela primjenom odredaba člana 53. (Stjecaj krivičnih djela) ovoga zakona
uzimajući ranije izrečenu kaznu kao već utvrđenu. Kazna ili dio kazne koju je osuđeni izdržao,
uračunat će se u izrečenu kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora.
(2) Za krivično djelo učinjeno za vrijeme izdržavanja kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora
ili kazne maloljetničkog zatvora, sud će učinitelju izreći kaznu neovisno od ranije izrečene
kazne, ako se primjenom odredaba člana 53. ovog zakona ne bi mogla ostvariti svrha
kažnjavanja s obzirom na trajanje neizdržanog dijela ranije izrečene kazne.
Član 56 — Uračunavanje pritvora i ranije kazne
(1) Vrijeme provedeno u pritvoru, kao i svako lišenje slobode u vezi s krivičnim djelom,
uračunavaju se u izrečenu kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu maloljetničkog
zatvora ili novčanu kaznu.
(2) Pri svakom uračunavanju izjednačava se dan pritvora, dan lišenja slobode, dan
maloljetničkog zatvora, dan zatvora, dan dugotrajnog zatvora i iznos od 100 KM.
Član 57 — Uračunavanje pritvora i kazne izdržane u inostranstvu
Pritvor, lišenje slobode u toku ekstradicijskog postupka, kao i kazna koju je učinitelj izdržao po
presudi inostranog suda uračunat će se u kaznu koju izrekne domaći sud za isto krivično djelo,
a ako kazne nisu iste vrste, uračunavanje će se izvršiti po ocjeni suda.
Član 58 — Svrha uvjetne osude
Svrha uvjetne osude je da se učinitelju krivičnog djela uputi upozorenje uz prijetnju kaznom
(uvjetna osuda) kojim se omogućava ostvarenje svrhe krivičnopravnih sankcija izricanjem
kazne bez njezinog izvršenja, kad izvršenje kazne nije nužno radi krivičnopravne zaštite.
Član 59 — Uvjetna osuda
(1) Uvjetnom osudom sud učinitelju krivičnog djela utvrđuje kaznu i istodobno određuje da se
ona neće izvršiti ako osuđeni za vrijeme koje odredi sud, a koje ne može biti kraće od jedne ni
duže od pet godina (vrijeme provjeravanja), ne učini novo krivično djelo.
(2) Pri odlučivanju hoće li izreći uvjetnu osudu sud će, vodeći računa o svrsi uvjetne osude,
posebno uzeti u obzir ličnost učinitelja, njegov raniji život, njegovo ponašanje poslije učinjenog
krivičnog djela, stepen krivice i druge okolnosti pod kojima je krivično djelo učinjeno.
(3) Uvjetna osuda se može izreći kad je učinitelju utvrđena kazna zatvora do dvije godine ili
novčana kazna.
(4) Uvjetna osuda se ne može izreći za krivična djela za koja se ni ublažavanjem kazne ne
može izreći kazna zatvora manja od jedne godine.
(5) Ako je učinitelju utvrđena i kazna zatvora i novčana kazna, uvjetna osuda se može izreći za
obje kazne ili samo za kaznu zatvora.
(6) Mjere sigurnosti, izrečene uz uvjetnu osudu, izvršavaju se.
Član 60 — Obaveze učinitelja kojem je izrečena uvjetna osuda
(1) Sud može u uvjetnoj osudi odrediti ispunjavanje slijedećih obaveza: da će osuđeni vratiti
imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom, da će nadoknaditi štetu koju je prouzrokovao
krivičnim djelom, ili ispunjavanje druge obaveze predviđene krivičnim zakonodavstvom Bosne
i Hercegovine.
(2) Rok za ispunjenje obaveza iz stava 1. ovog člana utvrđuje sud u okviru određenog vremena
provjeravanja.
Član 61 — Opoziv uvjetne osude zbog novog krivičnog djela
(1) Sud će opozvati uvjetnu osudu ako osuđeni u toku vremena provjeravanja učini jedno ili
više krivičnih djela za koja je izrečena kazna zatvora od dvije godine ili teža kazna.
(2) Ako osuđeni u vrijeme provjeravanja učini jedno ili više krivičnih djela za koja je izrečena
kazna zatvora u trajanju kraćem od dvije godine ili novčana kazna, sud će, pošto ocijeni sve
okolnosti koje se odnose na učinjena krivična djela i učinitelja, a posebno srodnost učinjenih
krivičnih djela, njihov značaj i pobude iz kojih su učinjena, odlučiti hoće li opozvati uvjetnu
osudu. Pri tome sud je vezan zabranom izricanja uvjetne osude ako učinitelju za krivična djela
utvrđena u uvjetnoj osudi i za nova krivična djela treba izreći kaznu zatvora u trajanju više od
dvije godine (član 59. Uvjetna osuda, stav 3. ovog zakona).
(3) Ako opozove uvjetnu osudu, sud će primjenom odredaba člana 53. (Stjecaj krivičnih djela)
ovog zakona izreći jedinstvenu kaznu i za ranije učinjeno i za novo krivično djelo, uzimajući
kaznu iz opozvane uvjetne osude kao utvrđenu.
(4) Ako ne opozove uvjetnu osudu, sud može za novo krivično djelo izreći uvjetnu osudu ili
kaznu. Ako sud ocijeni da i za novo krivično djelo treba izreći uvjetnu osudu, utvrdit će
jedinstvenu kaznu i za ranije učinjeno i za novo krivično djelo primjenom odredaba člana 53.
ovog zakona i odredit će novo vrijeme provjeravanja, koje ne može biti kraće od jedne ni duže
od pet godina računajući od dana pravomoćnosti nove presude. Osuđenom kojem za novo
krivično djelo bude izrečena kazna zatvora, vrijeme provedeno na izdržavanju ove kazne ne
uračunava se u vrijeme provjeravanja utvrđeno uvjetnom osudom za ranije krivično djelo.
Član 62 — Opoziv uvjetne osude zbog ranije učinjenog krivičnog djela
(1) Sud će opozvati uvjetnu osudu ako poslije njezinog izricanja utvrdi da je osuđeni učinio
krivično djelo prije nego što je uvjetno osuđen i ako ocijeni da ne bi bilo osnova za izricanje
uvjetne osude da se znalo za to krivično djelo. U tom slučaju primijenit će odredbu člana 61.
(Opoziv uvjetne osude zbog novog krivičnog djela) stava 3. ovog zakona.
(2) Ako sud ne opozove uvjetnu osudu, primijenit će odredbu člana 61. stava 4. ovog zakona.
Član 63 — Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza
(1) Sud će opozvati uvjetnu osudu i izreći izvršenje izrečene kazne ako osuđeni u određenom
vremenu provjeravanja ne ispuni izrečenu obavezu u slučajevima kada je mogao ispuniti tu
obavezu.
(2) U slučaju nemogućnosti ispunjavanja izrečene obaveze, sud može produžiti rok za
ispunjenje te obaveze ili je zamijeniti drugom odgovarajućom obavezom predviđenom
krivičnim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine, ili može osuđenog osloboditi ispunjenja
izrečene obaveze.
Član 64 — Rokovi za opoziv uvjetne osude
(1) Uvjetna osuda se može opozvati u toku vremena provjeravanja.
(2) Ako osuđeni u toku vremena provjeravanja učini krivično djelo koje povlači opoziv uvjetne
osude, a to je presudom utvrđeno tek poslije isteka vremena provjeravanja, uvjetna
osuda može se opozvati najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme
provjeravanja.
(3) Ako osuđeni u određenom roku ne ispuni neku obavezu iz člana 60. (Obaveze učinitelja
kojem je izrečena uvjetna osuda) stava 1. ovog zakona, sud može opozvati uvjetnu osudu
najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je proteklo vrijeme provjeravanja i odrediti da
se izvrši kazna utvrđena u uvjetnoj osudi.
Član 65 — Uvjetna osuda sa zaštitnim nadzorom
(1) Sud može odrediti da se učinitelj, kome je izrečena uvjetna osuda, stavi pod zaštitni nadzor
ako s obzirom na okolnosti učinjenja krivičnog djela, osobu učinitelja, njegov raniji život i
držanje poslije učinjenog krivičnog djela smatra da će se uz određivanje zaštitnog nadzora svrha
uvjetne osude i društveno prilagođavanje osuđenog bolje ostvariti.
(2) Zaštitni nadzor obuhvaća ovim zakonom predviđene mjere pomoći, brige, nadzora i zaštite,
s tim da vrijeme trajanja nadzora ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od dvije godine.
Član 66 — Sadržaj zaštitnog nadzora
Zaštitni nadzor može obuhvatiti ove obaveze:
a) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi;
b) uzdržavanje od upotrebe alkoholnih pića ili opojnih droga;
c) posjećivanje određenih psihijatrijskih, psiholoških i drugih savjetovališta i postupanje po
njihovim savjetima;
d) osposobljavanje za određeno zanimanje;
e) prihvaćanje zaposlenja koje odgovara stručnoj spremi i sposobnostima učinitelja;
f) raspolaganje s plaćom i drugim prihodima ili imovinom na primjeren način i u skladu s
bračnim i obiteljskim obavezama.
Član 67 — Određivanje zaštitnog nadzora
(1) Sud u presudi određuje jednu ili više obaveza iz člana 66. (Sadržaj zaštitnog nadzora) ovog
zakona utvrđujući njihov sadržaj.
(2) Prilikom određivanja obaveza iz člana 66. ovog zakona sud će naročito uzeti u obzir godine
života učinitelja, njegovo opće zdravstveno i duševno stanje, njegove sklonosti i navike u
načinu vođenja života, naročito u kući, školi ili na radnom mjestu, pobude iz kojih je učinio
krivično djelo i ponašanje poslije učinjenog krivičnog djela, njegov raniji život, osobne i
obiteljske prilike, kao i druge okolnosti koje se odnose na osobu učinitelja a od značaja su za
izbor obaveza zaštitnog nadzora i njihovo trajanje.
(3) Ako u toku trajanja zaštitnog nadzora sud utvrdi da je ispunjena svrha zaštitnog nadzora,
može zaštitni nadzor ukinuti prije isteka određenog vremena.
(4) Ako osuđeni kojem je izrečen zaštitni nadzor ne ispunjava obaveze koje mu je sud odredio,
sud ga može opomenuti ili može ranije obaveze zamijeniti drugim ili produžiti trajanje zaštitnog
nadzora u okviru vremena provjeravanja, ili opozvati uvjetnu osudu.
Član 68 — Svrha mjera sigurnosti
Svrha mjera sigurnosti je da se otklone stanja ili uvjeti koji mogu utjecati da učinitelj ubuduće
učini krivična djela.
Član 69 — Vrste mjera sigurnosti
Učiniteljima krivičnih djela mogu se izreći ove mjere sigurnosti:
a) obavezno psihijatrijsko liječenje;
b) obavezno liječenje od ovisnosti;
c) zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti;
d) oduzimanje predmeta.
Član 70 — Izricanje mjera sigurnosti
Sud može učinitelju krivičnog djela izreći jednu ili više mjera sigurnosti kad postoje uvjeti za
njihovo izricanje propisani ovim zakonom.
Član 71 — Obavezno psihijatrijsko liječenje
(1) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja izriče se učinitelju krivičnog djela koji
je krivično djelo učinio u stanju bitno smanjene uračunljivosti, odnosno smanjene
uračunljivosti, ako postoji opasnost da bi uzroci takvog stanja mogli i ubuduće djelovati na
učinitelja da učini novo krivično djelo.
(2) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja može se izvršiti, pod uvjetima
utvrđenim u stavu 1. ovog člana, uz izdržavanje kazne zatvora ili uz rad za opće dobro na
slobodi, ili uz uvjetnu osudu.
(3) Mjera sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja traje dok ne prestanu razlozi zbog kojih
je izrečena, ali najduže do isteka izdržavanja kazne zatvora ili izvršenja rada za opće dobro na
slobodi ili isteka vremena provjeravanja uz uvjetnu osudu.
(5) 2 Pod uvjetima iz stava 2. ovog člana, obavezno psihijatrijsko liječenje se može nastaviti
izvan medicinske ustanove nakon što je osuđeni uvjetno otpušten. Ako osuđeni ne nastavi
liječenje, uvjetni otpust će se opozvati.
(6) Prema učinitelju krivičnog djela koji se ne podvrgne psihijatrijskom liječenju tokom
vremena provjeravanja određenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi člana 63.
(Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja određenih obaveza) ovog zakona.
Član 72 — Obavezno liječenje od ovisnosti
(1) Mjera sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti može se izreći učinitelju koji je krivično
djelo učinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga, ako postoji
opasnost da će zbog te ovisnosti i ubuduće učiniti krivična djela.
(2) Mjera sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti, pod uvjetima iz stava 1. ovog člana,
može se izreći uz istu krivičnopravnu sankciju, u istom trajanju i na isti način kako je ovim
zakonom propisano za mjeru sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja.
(4) 3 Pod uvjetima iz člana 71. (Obavezno psihijatrijsko liječenje) stava 2. ovog zakona,
obavezno liječenje od ovisnosti se može nastaviti izvan medicinske ustanove nakon što je
osuđeni uvjetno otpušten. Ako osuđeni ne nastavi liječenje, uvjetni otpust će se opozvati.
(5) Prema učinitelju krivičnog djela koji se ne podvrgne liječenju od ovisnosti tokom vremena
provjeravanja određenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi člana 63. (Opoziv
uvjetne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza) ovog zakona.
Član 73 — Zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti
(1) Mjera sigurnosti zabrane vršenja određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti može se izreći
učinitelju koji je učinio krivično djelo u vezi sa svojim pozivom, djelatnošću ili dužnošću, ako
postoji opasnost da bi takvo vršenje moglo poticajno djelovati da učini novo krivično djelo u
vezi sa svojim pozivom, djelatnošću ili dužnošću.
(2) Mjera sigurnosti zabrane vršenja određenog poziva, djelatnosti ili dužnosti može se izreći u
trajanju koje ne može biti kraće od jedne ni duže od deset godina, računajući od dana
pravomoćnosti odluke, s tim da se vrijeme provedeno na izdržavanju kazne zatvora ne
uračunava u vrijeme trajanja ove mjere sigurnosti.
(3) Kao u slučaju iz člana 43. (Rad za opće dobro na slobodi) stava 5. ovog zakona, izvršenje
kazne zatvora može se odrediti učinitelju krivičnog djela koji u toku izvršenja rada za opće
2Članom 35. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 8/10) briše se dosadašnji stav (4), ali nije izvršena renumeracija
slijedećih stavova.
3Članom 36. Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine
("Službeni glasnik BiH", broj 8/10) briše se dosadašnji stav (3), ali nije izvršena renumeracija
slijedećih stavaka.
dobro na slobodi kao zamjeni za kaznu zatvora prekrši zabranu vršenja poziva, djelatnosti ili
dužnosti.
(4) Prema učinitelju krivičnog djela koji prekrši zabranu vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti
tokom vremena provjeravanja određenog u uvjetnoj osudi, može se postupiti prema odredbi
člana 63. (Opoziv uvjetne osude zbog neispunjenja izrečenih obaveza) ovog zakona.
Član 74 — Oduzimanje predmeta
(1) Predmeti koji su na bilo koji način, u cjelini ili djelimično, upotrijebljeni ili su bili
namijenjeni da budu upotrijebljeni za počinjenje krivičnog djela ili koji su nastali
počinjenjem krivičnog djela bit će oduzeti ako su vlasništvo počinioca.
(2) Predmeti iz stava (1) ovog člana bit će oduzeti i kad nisu vlasništvo počinioca, ali
time se ne dira u prava trećih lica na naknadu štete od počinilaca.
Član 75 — Primjena posebnih krivičnih odredaba prema maloljetnicima
(1) Na maloljetne učinitelje krivičnih djela primjenjuju se odredbe ove glave ovog zakona, a
ostale krivičnopravne odredbe iz drugih zakona primjenjuju se prema maloljetnicima samo ako
ne izlaze iz okvira utvrđenih posebnim odredbama o maloljetnim učiniteljima krivičnih djela.
(2) Posebne odredbe o maloljetnim učiniteljima krivičnih djela primjenjuju se, pod uvjetima
propisanim odredbama ove glave ovog zakona, i prema punoljetnim osobama kad im se sudi za
krivična djela koja su učinile kao maloljetnici, a izuzetno i na osobe koje su učinile krivično
djelo kao mlađi punoljetnici.
Član 76 — Uvjeti primjene odgojnih preporuka
(1) Prema maloljetnom učinitelju krivičnog djela mogu se primijeniti odgojne preporuke za
krivična djela s propisanom novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Odgojne preporuke prema maloljetniku može primijeniti nadležni tužitelj ili sudija za
maloljetnike.
(3) Uvjeti primjene odgojnih preporuka su: priznanje krivičnog djela od strane maloljetnika i
njegova izražena spremnost za pomirenjem s oštećenim.
Član 77 — Svrha odgojnih preporuka
Svrha odgojnih preporuka je:
a) da se ne pokreće krivični postupak prema maloljetnom učinitelju krivičnog djela;
b) i da se primjenom odgojnih preporuka utječe na maloljetnika da ubuduće ne učini krivična
djela.
Član 78 — Vrste odgojnih preporuka
(1) Odgojne preporuke su:
a) osobno izvinjenje oštećenom;
b) naknada štete oštećenom;
c) redovno pohađanje škole;
d) rad u korist humanitarne organizacije ili lokalne zajednice;
e) prihvaćanje odgovarajućeg zaposlenja;
f) smještaj u drugu obitelj, dom ili ustanovu;
g) liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi;
h) posjećivanje odgojnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta.
(2) Odgojne preporuke iz stava 1. tačke a. do c. i h. ovog člana primjenjuje ovlašteni tužitelj, a
odgojne preporuke iz tačke d. do g. primjenjuje sud za maloljetnike.
Član 79 — Izbor odgojnih preporuka
(1) Pri izboru odgojnih preporuka ovlašteni tužitelj ili sudija za maloljetnike uzet će u obzir
sveukupne interese maloljetnika i oštećenog. Pritom će posebno voditi računa da se
primijenjenim odgojnim preporukama ne dovede u pitanje maloljetnikovo redovno školovanje
ili njegov rad.
(2) Odgojne preporuke mogu trajati najduže jednu godinu.
(3) Odgojne preporuke mogu se u toku njihovog izvršavanja zamijeniti drugom ili ukinuti.
(4) Izbor i primjena odgojnih preporuka vrši se u saradnji s roditeljima ili starateljima
maloljetnika i organima socijalnog staranja.
Član 80 — Krivične sankcije prema maloljetnicima
(1) Maloljetnom učinitelju krivičnog djela mogu se izreći odgojne mjere i određene mjere
sigurnosti, a starijem maloljetniku izuzetno se može izreći kazna maloljetničkog zatvora.
(2) Maloljetniku koji je u vrijeme učinjenja krivičnog djela navršio četrnaest, a nije navršio
šesnaest godina života (mlađi maloljetnik), mogu se izreći samo odgojne mjere.
(3) Maloljetniku koji je u vrijeme učinjenja krivičnog djela navršio šesnaest, a nije navršio
osamnaest godina života (stariji maloljetnik), mogu se izreći odgojne mjere pod uvjetima
propisanim ovim zakonom, a izuzetno mu se može izreći kazna maloljetničkog zatvora.
(4) Maloljetniku se mogu izreći mjere sigurnosti pod uvjetima propisanim ovim zakonom.
(5) Maloljetniku se ne može izreći uvjetna osuda.
Član 81 — Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora
Svrha odgojnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora je da se pružanjem zaštite i pomoći
maloljetnim učiniteljima krivičnih djela, nadzorom nad njima, njihovim stručnim
osposobljavanjem i razvijanjem njihove osobne odgovornosti osigura njihov odgoj, preodgoj i
pravilan razvoj. Uz to, svrha kazne maloljetničkog zatvora je poseban utjecaj na maloljetnog
učinitelja da ubuduće ne učine krivična djela, kao i na druge maloljetnike da ne učine krivična
djela.
Član 82 — Vrste odgojnih mjera
(1) Odgojne mjere su:
a) disciplinske mjere;
b) mjere pojačanog nadzora;
c) zavodske mjere.
(2) Disciplinske mjere izriču se maloljetnom učinitelju krivičnog djela kojem nije potrebno
izreći trajnije mjere odgoja i preodgoja, naročito ako je učinio krivično djelo iz nepromišljenosti
ili lakomislenosti.
(3) Mjere pojačanog nadzora izriču se maloljetnom učinitelju krivičnog djela kojem treba izreći
trajnije mjere odgoja, preodgoja ili liječenja uz odgovarajući nadzor, a nije potrebno njegovo
potpuno odvajanje iz dotadašnje sredine.
(4) Zavodske mjere izriču se maloljetnom učinitelju krivičnog djela kojem treba izreći trajnije
mjere odgoja, preodgoja ili liječenja uz njegovo potpuno odvajanje iz dotadašnje sredine.
Zavodske mjere ne mogu trajati duže od pet godina.
Član 83 — Odgojne mjere
Maloljetnom učinitelju krivičnog djela mogu se izreći ove odgojne mjere:
a) disciplinska mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike;
b) mjere pojačanog nadzora: od strane roditelja, usvojitelja ili staratelja; u drugoj obitelji; ili
od strane nadležnog organa socijalne zaštite;
c) zavodske mjere: upućivanje u odgojnu ustanovu, u odgojno-popravni dom ili u drugu
ustanovu za osposobljavanje.
Član 84 — Izbor odgojne mjere
Pri izboru odgojne mjere sud će uzeti u obzir godine života maloljetnika, stepen njegove
duševne razvijenosti, njegova psihička svojstva, njegove sklonosti, pobude iz kojih je krivično
djelo učinio, dotadašnji odgoj, sredinu i prilike u kojima je živio, težinu krivičnog djela te da li
mu je ranije bila izrečena odgojna mjera ili kazna i sve druge okolnosti koje mogu biti od
utjecaja na izricanje odgojne mjere.
Član 85 — Upućivanje u disciplinski centar za maloljetnike
(1) Sud će izreći odgojnu mjeru upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike kad je
potrebno da se odgovarajućim kratkotrajnim mjerama utječe na osobu i vladanje maloljetnog
učinitelja krivičnog djela.
(2) Maloljetnika kome je izrečena mjera iz stava 1. ovog člana sud može uputiti u disciplinski
centar:
a) na određeni broj sati u praznične dane, ali najviše četiri uzastopna praznična dana;
b) na određeni broj sati u toku dana, ali najduže u trajanju jednog mjeseca;
c) na neprekidni boravak za utvrđeni broj dana, ali ne duže od dvadeset dana.
(3) Pri izricanju mjere iz stava 1. ovog člana sud će voditi računa da usljed njenog izvršenja
maloljetnik ne izostane s redovne školske nastave ili posla.
(4) U disciplinskom centru maloljetnik se može uposliti na korisnim radovima koji
odgovaraju njegovim godinama života, ukoliko on ili njegov staratelj na to pristanu.
(5) Pri izricanju odgojne mjere upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike, sud može
izreći i odgojnu mjeru pojačanog nadzora nadležnog organa socijalne zaštite, koja se izvršava
po izvršenju odgojne mjere upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike.
Član 86 — Pojačan nadzor roditelja, usvojitelja ili staratelja
(1) Odgojnu mjeru pojačanog nadzora roditelja, usvojitelja ili staratelja sud će izreći ako su
roditelji, usvojitelj ili staratelj propustili nadzor nad maloljetnikom a u mogućnosti su da takav
nadzor vrše.
(2) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog člana, sud može roditelju, usvojitelju ili
staretelju dati potrebne upute i naložiti im određene dužnosti u pogledu mjera koje treba
preduzeti za odgoj maloljetnika, za njegovo liječenje i za otklanjanje štetnih utjecaja na njega.
(3) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog člana sud može odrediti da nadležni organ
socijalnog staranja provjerava njeno izvršavanje i ukazuje pomoć roditelju, usvojitelju ili
staratelju. Sud će naknadno odlučiti o prestanku takvog provjeravanja, s tim da ono ne može
trajati manje od jedne ni duže od tri godine.
Član 87 — Pojačan nadzor u drugoj obitelji
(1) Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u mogućnosti da nad maloljetnikom vrše pojačan
nadzor ili ako se od njih takav nadzor ne može opravdano očekivati, sud će maloljetniku izreći
odgojnu mjeru pojačanog nadzora u drugoj obitelji koja je voljna da ga primi i koja ima
mogućnosti da nad njim vrši pojačan nadzor.
(2) Izvršenje odgojne mjere iz stava 1. ovog člana obustavit će se kad roditelji, usvojitelj ili
staratelj steknu mogućnost da nad maloljetnikom vrše pojačan nadzor ili kad prema rezultatu
odgoja prestane potreba za pojačanim nadzorom.
(3) Pri izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog člana sud će odrediti da za vrijeme njenog
trajanja nadležni organ socijalne zaštite provjerava njeno izvršavanje i ukazuje potrebnu pomoć
obitelji u kojoj je maloljetnik smješten.
Član 88 — Pojačan nadzor nadležnog organa socijalne zaštite
(1) Ako roditelji, usvojitelj ili staratelj nisu u mogućnosti da vrše pojačan nadzor nad
maloljetnikom, a ne postoje ni uvjeti za izricanje odgojne mjere pojačanog nadzora u drugoj
obitelji, sud će izreći maloljetniku odgojnu mjeru pojačanog nadzora nadležnog organa
socijalne zaštite.
(2) Sud će naknadno odlučiti o prestanku odgojne mjere iz stava 1. ovog člana, s tim da njeno
trajanje ne može biti kraće od jedne ni duže od tri godine. Za vrijeme trajanja ove mjere
maloljetnik i dalje ostaje da živi kod roditelja, usvojitelja ili staratelja, a pojačan nadzor nad
njim vrši ovlaštena osoba nadležnog organa socijalne zaštite.
(3) Ovlaštena osoba nadležnog organa socijalne zaštite brine se o školovanju maloljetnika,
njegovom zaposlenju, odvajanju iz sredine koja na njega štetno utječe, potrebnom liječenju i
sređivanju prilika u kojima živi.
Član 89 — Posebne obaveze uz mjere pojačanog nadzora
(1) Pri izricanju neke od odgojnih mjera pojačanog nadzora iz člana 86. (Pojačan nadzor
roditelja, usvojitelja ili staratelja), 87. (Pojačan nadzor u drugoj obitelji) i 88. (Pojačan nadzor
nadležnog organa socijalne zaštite) ovog zakona, sud može maloljetniku odrediti jednu ili više
posebnih obaveza, ako je to potrebno za uspješnije izvršenje izrečene mjere, s tim da te obaveze
ne mogu trajati duže od trajanja odgojne mjere.
(2) Sud može maloljetniku odrediti naročito ove obaveze: osobno izvinjenje oštećenom,
naknada štete u okviru vlastitih mogućnosti, redovno pohađanje škole, osposobljavanje za
zanimanje koje odgovara njegovim sposobnostima i sklonostima, uzdržavanje od uživanja
alkoholnih pića i opojnih droga, posjećivanje odgovarajuće zdravstvene ustanove ili
savjetovališta te uzdržavanje od druženja s osobama koje na njega štetno djeluju.
(3) Sud može obaveze koje je odredio naknadno ukinuti ili izmijeniti.
(4) U slučaju neispunjenja obaveza iz stava 2. ovog člana sud može izrečenu mjeru pojačanog
nadzora zamijeniti drugom odgojnom mjerom.
(5) Pri određivanju obaveza iz stava 2. ovog člana sud će maloljetnika upozoriti na posljedice
iz stava 4. ovog člana.
Član 90 — Upućivanje u odgojnu ustanovu
(1) Sud će izreći odgojnu mjeru upućivanja u odgojnu ustanovu za odgoj maloljetnika
maloljetniku nad kojim treba osigurati vršenje stalnog nadzora od strane stručnih odgojitelja u
ustanovi za odgoj maloljetnika.
(2) U odgojnoj ustanovi maloljetnik ostaje najmanje šest mjeseci, a najviše tri godine. Pri
izricanju ove mjere sud neće odrediti njeno trajanje, već će o tome naknadno odlučiti (član 93.
Obustava izvršenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stav 2. ovog zakona).
Član 91 — Upućivanje u odgojno-popravni dom
(1) Sud će izreći odgojnu mjeru upućivanja u odgojno-popravni dom za maloljetne učinitelje
krivičnih djela maloljetniku prema kojem treba primijeniti pojačane mjere preodgoja.
(2) Pri odlučivanju hoće li izreći odgojnu mjeru iz stava 1. ovog člana sud će posebno uzeti u
obzir težinu i prirodu učinjenog krivičnog djela i okolnost jesu li maloljetniku ranije bile
izrečene odgojne mjere ili kazna maloljetničkog zatvora.
(3) U odgojno-popravnom domu maloljetnik ostaje najmanje jednu, a najviše pet godina. Pri
izricanju odgojne mjere iz stava 1. ovog člana sud neće odrediti njeno trajanje, već će o tome
naknadno odlučiti (član 93. Obustava izvršenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama, stav 2.
ovog zakona).
Član 92 — Upućivanje u drugu ustanovu za osposobljavanje
(1) Maloljetniku ometenom u psihičkom ili fizičkom razvoju sud može umjesto odgojne mjere
upućivanja u odgojnu ustanovu ili odgojne mjere uućivanja u odgojno-popravni dom izreći
odgojnu mjeru upućivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje.
(2) Maloljetnik ostaje u ustanovi za osposobljavanje dok je to potrebno radi njegovog liječenja
ili osposobljavanja, a kad maloljetnik postane punoljetan, ponovno će se ispitati potreba
njegovog daljeg zadržavanja u toj ustanovi.
Član 93 — Obustava izvršenja i izmjena odluke o odgojnim mjerama
(1) Kad se poslije donošenja odluke kojom je izrečena odgopjne mjera pojačanog nadzora ili
zavodska odgojna mjera pojave okolnosti kojih nije bilo u vrijeme donošenja odluke ili se za
njih nije znalo, a one bi bile od utjecaja na donošenje odluke, izvršenje izrečene mjere može se
obustaviti ili se izrečena mjera može zamijeniti drugom odgojnom mjerom pojačanog nadzora
ili zavodskom odgojnom mjerom.
(2) Uz slučajeve iz stava 1. ovog člana, ukoliko za pojedine mjere nije šta drugo propisano,
odgojna mjera pojačanog nadzora ili zavodska odgojna mjera može se, s obzirom na postignuti
uspjeh odgoja, obustaviti od izvršenja, a može se i zamijeniti drugom takvom mjerom kojom
će se bolje postići svrha odgojnih mjera.
(3) Obustavljanje od izvršenja zavodske odgojne mjere ili zamjenjivanje zavodske odgojne
mjere drugom takvom mjerom izvršit će se uz sljedeća ograničenja:
a) odgojna mjera upućivanja u odgojnu ustanovu ne može se obustaviti od izvršenja prije
isteka roka od šest mjeseci, a do isteka ovoga roka može se zamijeniti samo odgojnom
mjerom upućivanja u odgojno-popravni dom ili odgojnom mjerom upućivanja u drugu
ustanovu za osposobljavanje;
b) odgojna mjera upućivanja u odgojno-popravni dom ne može se obustaviti od izvršenja
prije isteka roka od jedne godine, a do isteka ovoga roka može se zamijeniti samo
odgojnom mjerom upućivanja u odgojnu ustanovu ili odgojnom mjerom upućivanja u
drugu ustanovu za osposobljavanje.
(4) Izuzetno, odgojna mjera upućivanja u odgojnu ustanovu ili odgojna mjera upućivanja u
odgojno-popravni dom može se obustaviti od izvršenja ili zamijeniti drugom mjerom i prije
isteka rokova iz stava 3. tačke a. i b. ovog člana, ako posebne okolnosti koje se odnose na osobu
maloljetnika očito pokazuju da je postignuta svrha tih mjera.
Član 94 — Ponovno odlučivanje o odgojnim mjerama
(1) Ako je od pravomoćnosti odluke kojom je izrečena odgojna mjera pojačanog nadzora ili
zavodska odgojna mjera proteklo više od jedne godine, a izvršenje nije započeto, sud će
ponovno odlučiti o potrebi izvršenja izrečene mjere. Pri tome sud može odlučiti da se ranije
izrečena mjera izvrši, ne izvrši ili da se zamijeni nekom drugom mjerom.
(2) Odgojna mjera upućivanja u disciplinski centar za maloljetnike neće se izvršiti ako je
proteklo više od šest mjeseci od pravomoćnosti odluke kojom je ova mjera izrečena a njeno
izvršenje nije započeto.
Član 95 — Kažnjavanje starijih maloljetnika
Kazniti se može samo stariji maloljetnik koji je učinio krivično djelo s propisanom kaznom
zatvora težom od pet godina, a zbog teških posljedica djela i stepena krivice ne bi bilo
opravdano izreći odgojnu mjeru.
Član 96 — Kazna maloljetničkog zatvora
(1) Kazna maloljetničkog zatvora ne može biti kraća od jedne ni duža od deset godina, a izriče
se na pune godine ili na pola godine.
(2) Pri odmjeravanju kazne starijem maloljetniku za krivično djelo sud ne može izreći kaznu
maloljetničkog zatvora u trajanju dužem od kazne zatvora propisane za to krivično djelo, ali
sud nije vezan za najmanju propisanu mjeru te kazne.
Član 97 — Odmjeravanje kazne maloljetničkog zatvora
Pri odmjeravanju kazne maloljetničkog zatvora starijem maloljetniku, sud će uzeti u obzir sve
okolnosti koje utječu da kazna bude manja ili veća (član 48. Opća pravila o odmjeravanju
kazne), imajući posebno u vidu stepen duševne razvijenosti maloljetnika i vrijeme potrebno za
njegov preodgoj i stručno osposobljavanje.
Član 98 — Izricanje odgojnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora za krivična djela u stjecaju
(1) Za krivična djela u stjecaju sud izriče maloljetniku samo jednu odgojnu mjeru ili samo
kaznu maloljetničkog zatvora kad postoje zakonski uvjeti za izricanje te kazne i kad sud ocijeni
da je treba izreći.
(2) Po odredbi stava 1. ovog člana sud će postupiti i kad poslije izrečene odgojne mjere, ili
kazne maloljetničkog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njihovog izricanja učinio
krivično djelo.
Član 99 — Zastarjelost izvršenja kazne maloljetničkog zatvora
Kazna maloljetničkog zatvora neće se izvršiti kad od dana pravomoćnosti presude kojom je
kazna izrečena protekne:
a) deset godina ako je izrečena kazna maloljetničkog zatvora preko pet godina;
b) pet godina ako je izrečena kazna maloljetničkog zatvora preko tri godine;
c) tri godine ako je izrečena kazna maloljetničkog zatvora do tri godine.
Član 100 — Izricanje krivičnopravnih sankcija punoljetnim osobama za krivična djela koja su učinile kao maloljetnici
(1) Punoljetnoj osobi koja je navršila dvadeset i jednu godinu života ne može se suditi za
krivično djelo koje je učinila kao mlađi maloljetnik.
(2) Ako punoljetna osoba u vrijeme suđenja nije navršila dvadeset i jednu godinu života, može
joj se suditi samo za krivična djela s propisanom kaznom zatvora težom od pet godina. Takvoj
osobi sud može izreći samo odgovarajuću zavodsku odgojnu mjeru, s tim da će pri ocjeni hoće
li izreći ovu mjeru sud uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito težinu učinjenog djela,
vrijeme koje je proteklo od njegovog učinjenja, vladanje učinitelja, kao i svrhu te odgojne
mjere.
(3) Punoljetnoj osobi može se za krivično djelo koje je učinila kao stariji maloljetnik izreći
odgovarajuća zavodska odgojna mjera, a pod uvjetima iz člana 96. (Kazna maloljetničkog
zatvora) ovog zakona i kazna maloljetničkog zatvora. Pri ocjeni hoće li i koju će od ovih
sankcija izreći, sud će uzeti u obzir sve okolnosti slučaja, a naročito težinu učinjenog djela,
vrijeme koje je proteklo od njegovog učinjenja, vladanje učinitelja, kao i svrhu koju treba
postići ovim sankcijama.
(4) Izuzetno od odredbe stava 3. ovog člana, punoljetnoj osobi koja je u vrijeme suđenja
navršila dvadeset i jednu godinu života, sud može umjesto kazne maloljetničkog zatvora izreći
kaznu zatvora ili uvjetnu osudu. Kazna zatvora izrečena u ovom slučaju ima u pogledu
rehabilitacije, brisanja osude i pravnih posljedica osude isti pravni učinak kao i kazna
maloljetničkog zatvora.
Član 101 — Izricanje odgojnih mjera mlađim punoljetnim osobama
(1) Učinitelju koji je kao punoljetan učinio krivično djelo, a u vrijeme suđenja nije navršio
dvadeset i jednu godinu života, sud može izreći odgovarajuću zavodsku odgojnu mjeru ako se,
s obzirom na njegovu ličnost i okolnosti pod kojima je krivično djelo učinio, može očekivati da
će se i odgojnom mjerom postići svrha koja bi se ostvarila izricanjem kazne.
(2) Mlađoj punoljetnoj osobi kojoj je izrečena odgojna mjera sud može, pod uvjetima
propisanim ovim zakonom, izreći sve mjere sigurnosti propisane ovim zakonom, osim mjere
sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.
(3) Izrečena odgojna mjera može trajati najviše dok učinitelj ne navrši dvadeset i tri godine
života.
Član 102 — Izricanje mjera sigurnosti maloljetniku
(1) Maloljetnom učinitelju krivičnog djela kojem je izrečena odgojna mjera ili kazna
maloljetničkog zatvora mogu se, pod uvjetima propisanim zakonom, izreći mjere sigurnosti iz
člana 69. (Vrste mjera sigurnosti) tačke a., b. i d. ovog zakona.
(2) Mjera sigurnosti obaveznog liječenja od ovisnosti ne može se izreći uz disciplinsku mjeru.
(3) Umjesto mjere sigurnosti obaveznog psihijatrijskog liječenja može se izreći odgojna mjera
upućivanja u drugu ustanovu za osposobljavanje, ako se u toj ustanovi može osigurati liječenje
i time postići svrha ove mjere sigurnosti. Pored toga, može se izreći i mjera sigurnosti
oduzimanja predmeta.
Član 103 — Učinak kazne na odgojne mjere
(1) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne starijem maloljetniku kaznu
maloljetničkog zatvora, odgojna mjera prestaje kad maloljetnik započne izdržavanje te kazne.
(2) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu maloljetničkog
zatvora ili kaznu zatvora najmanje godinu dana, odgojna mjera prestaje kada ta osoba započne
izdržavanje kazne.
(3) Ako za vrijeme trajanja odgojne mjere sud izrekne punoljetnoj osobi kaznu zatvora u
kraćem trajanju od jedne godine, sud će u presudi odlučiti hoće li se po izdržanoj kazni nastaviti
izvršenje izrečene odgojne mjere ili će se ta mjera ukinuti.
Član 104 — Učinak odgojnih mjera i kazne maloljetničkog zatvora
(1) Odgojne mjere i kazna maloljetničkog zatvora ne posljeduju pravnim posljedicama osude
koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava iz člana 114. (Vrste pravnih posljedica osude)
stava 2. ovog zakona.
(2) Na osobe koje izdržavaju odgojnu mjeru upućivanja u odgojno-popravni dom ili kaznu
maloljetničkog zatvora primjenjuju se odredbe člana 108. (Rad osuđenih osoba) ovog zakona.
Član 105 — Evidencija o izrečenim odgojnim mjerama
(1) Evidenciju o izrečenim odgojnim mjerama vode nadležni organi socijalne zaštite na temelju
propisa koje donosi organ nadležno za poslove socijalne zaštite u Federaciji Bosne i
Hercegovine, Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine.
(2) Podaci o izrečenim odgojnim mjerama mogu se dati samo sudu, tužilaštvu, organima
unutrašnjih poslova i organima socijalne zaštite u vezi s krivičnim postupkom koji se vodi
protiv osoba kojima su izrečene odgojne mjere.
Član 106 — Izvršenje kazne zatvora i kazne dugotrajnog zatvora
(1) Kazna zatvora i kazna maloljetničkog zatvora izvršavaju se u zatvorenim, poluotvorenim
ili otvorenim ustanovama za izdržavanje kazne.
(2) Kazna dugotrajnog zatvora izvršava se u zatvorenim ustanovama za izdržavanje kazne.
Član 107 — Granice izvršenja kazni
Osoba prema kojoj se izvršava kazna lišava se prava ili se ograničava u pravima, u skladu sa
zakonom, samo u granicama nužnim da bi se ostvarila svrha pojedinih kazni.
Član 108 — Rad osuđenih osoba
(1) Osoba osuđena na kaznu zatvora, kaznu dugotrajnog zatvora ili kaznu maloljetničkog
zatvora, koja je sposobna za rad, može raditi ukoliko ona na to pristane.
(2) Ako osuđena osoba traži ili pristane na rad, rad će joj se omogućiti.
(3) Rad osuđene osobe treba da bude koristan i da bude usklađen sa savremenim načinom
vršenja iste vrste rada na slobodi, prema stručnim i drugim sposobnostima osuđenog.
Član 109 — Izvršavanje kazne maloljetničkog zatvora
(1) Prema starijem maloljetniku, dok ne navrši osamnaest godina života, kazna maloljetničkog
zatvora izvršava se u posebnim kazneno-popravnim ustanovama za maloljetnike. Prema osobi
koja je navršila osamnaest godina života ali nije navršila dvadeset i tri godine života (mlađa
punoljetna osoba) kazna maloljetničkog zatvora se izvršava u posebnim ustanovama za mlađe
punoljetne osobe, odnosno u posebnom odjeljenju ustanove u kojoj se kazna izvršava prema
punoljetnim osobama, pri čemu se osigurava da mlađe punoljetne osobe ne dođu u kontakt sa
starijim zatvorenicima. Prema osobi koja je navršila dvadeset i tri godine života prije kraja
izdržavanja kazne, ostatak kazne se izvršava u kazneno-popravnoj ustanovi za odrasle.
(2) Prema mlađoj punoljetnoj osobi kazna se može izvršavati u kazneno-popravnoj ustanovi za
maloljetnike sve dok je to potrebno radi završetka njenog školovanja ili stručnog
osposobljavanja. Međutim, prema mlađoj punoljetnoj osobi kazna se ne može ni u kojem
slučaju izvršavati u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike, ako bi to bilo na koji način
bilo štetno za maloljetne osobe prema kojima se izvršava kazna maloljetničkog zatvora u toj
ustanovi.
(3) Izbor posla za osuđenog maloljetnika vrši se prema njegovim sposobnostima i sklonostima
za određenu vrstu posla, u cilju stručnog osposobljavanja, a u skladu s mogućnostima koje
postoje u kazneno-popravnoj ustanovi za maloljetnike. Mlađoj punoljetnoj osobi će se takođe
omogućiti obrazovanje i stručno osposobljavanje, bez obzira izvršava li se kazna u posebnim
ustanovama ili u posebnim odjeljenjima kazneno-popravnih ustanova za odrasle osobe.
(4) Radno vrijeme osuđenog maloljetnika određuje se tako da mu se omogući školovanje i
stručno osposobljavanje i da mu ostane dovoljno vremena za fizički odgoj i razonodu.
(5) Osuđeni maloljetnik može biti uvjetno otpušten s izdržavanja kazne ako je izdržao trećinu
kazne, ali ne prije nego što je proveo jednu godinu u kazneno-popravnoj ustanovi. Za vrijeme
uvjetnog otpusta sud može odrediti odgojnu mjeru pojačanog nadzora nadležnog organa
socijalne zaštite. Za opoziv uvjetnog otpusta primjenjuju se odredbe članka 45. (Opoziv uvjetne
osude) ovog zakona.
(6) Maloljetni osuđenik, osim u izuzetnim okolnostima, ima pravo održavati kontakte sa
svojom obitelji putem pisama i posjeta.
Član 110 — Osnova oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom
(1) Niko ne može zadržati imovinsku korist, prihod, profit ili drugu korist iz imovinske
koristi pribavljenu krivičnom djelom.
(2) Imovinska korist, prihod, profit ili drugu korist iz imovinske koristi iz stava 1. ovog
člana oduzet će se sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je krivično djelo učinjeno, pod
uvjetima propisanim ovim zakonom.
Član 110a — Prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom
(1) Kada se krivični postupak vodi za krivična djela iz glava XVII, XVIII, XIX, XXI, XXI A i
XXII ovog zakona, sud može odlukom iz člana 110. stav (2) oduzeti i onu imovinsku korist,
prihod, profit ili drugu korist iz imovinske koristi za koju tužilac pruži dovoljno dokaza da
se opravdano vjeruje da je takva imovinska korist, prihod, profit ili druga korist iz imovinske
koristi pribavljena izvršenjem ovih krivičnih djela, a počinilac nije pružio dokaze da je korist
pribavljena zakonito.
(2) U slučaju kada nisu ispunjeni zakonom utvrđeni uslovi za oduzimanje imovinske
koristi, prihoda, profita ili druge koristi iz imovinske koristi stečene krivičnim djelom u
krivičnom postupku, zahtjev za njeno oduzimanje može se podnijeti u parničnom
postupku.
Član 111 — Način oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom
(1) Od učinitelja će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist
koja je pribavljena krivičnim djelom, a ako oduzimanje nije moguće, učinitelj će se obavezati
na isplatu novčanog iznosa srazmjernog pribavljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist
pribavljena krivičnim djelom oduzet će se od osobe na koju je prenesena bez naknade ili uz
naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti, ako je ona znala ili mogla znati da je imovinska
korist pribavljena krivičnim djelom.
(2) Kada je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom sjedinjena s imovinom stečenom na
zakoniti način, takva imovina će biti predmet oduzimanja ali u mjeri koja ne premašuje
procijenjenu vrijednost imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.
(3) Prihod ili druge koristi iz imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, ili iz imovine u
koju je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom pretvorena ili iz imovine s kojom je
imovinska korist pribavljena krivičnim djelom sjedinjena, su predmet mjera navedenih u ovom
članu na isti način i u istoj mjeri kao i imovinska korist pribavljena krivičnim djelom.
Član 112 — Zaštita oštećenog
(1) Ako je oštećenom u krivičnom postupku dosuđen imovinskopravni zahtjev, sud će izreći
oduzimanje imovinske koristi ukoliko ona prelazi dosuđeni imovinskopravni zahtjev
oštećenog.
(2) Oštećeni koji je u krivičnom postupku u pogledu svog imovinskopravnog zahtjeva upućen
na parnični postupak, može tražiti da se namiri iz iznosa oduzete vrijednosti, ako pokrene
parnični postupak u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke kojom je upućen na
parnični postupak i ako u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti odluke kojom je utvrđen
njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti.
(3) Oštećeni koji u krivičnom postupku nije istaknuo imovinskopravni zahtjev, može
zahtijevati namirenje iz oduzete vrijednosti, ako je radi utvrđenja svog zahtjeva pokrenuo
parnični postupak u roku od tri mjeseca od dana saznanja za presudu kojom se oduzima
imovinska korist, a najdalje u roku od dvije godine od pravomoćnosti odluke o oduzimanju
imovinske koristi i ako u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti odluke kojom je utvrđen
njegov zahtjev zatraži namirenje iz oduzete vrijednosti.
Član 113 — Nastupanje pravnih posljedica osude
(1) Osude za određena krivična djela mogu imati za pravnu posljedicu prestanak, odnosno
gubitak određenih prava ili zabranu sticanja određenih prava.
(2) Pravne posljedice osude ne mogu nastupiti kad je za krivično djelo učinitelju izrečena
novčana kazna, uvjetna osuda ili kad je učinitelj oslobođen od kazne.
(3) Pravne posljedice osude mogu se propisati samo zakonom i nastupaju po sili zakona kojim
su propisane.
Član 114 — Vrste pravnih posljedica osude
(1) Pravne posljedice osude koje se odnose na prestanak ili gubitak određenih prava jesu:
a) prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim
društvima ili u drugim pravnim osobama;
b) prestanak zaposlenja ili prestanak vršenja određenog zvanja, poziva ili zanimanja;
c) oduzimanje dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa koji
se priznaje odlukom organa vlasti;
d) oduzimanje odlikovanja.
(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava jesu:
a) zabrana obavljanja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim
društvima, ili u drugim pravnim osobama;
b) zabrana sticanja određenih zvanja, poziva ili zanimanja, ili unapređenja u službi;
c) zabrana sticanja dozvola ili odobrenja koja se izdaju odlukom organa vlasti ili statusa
koji se priznaje odlukom organa vlasti.
Član 115 — Početak i trajanje pravnih posljedica osude
(1) Pravne posljedice osude nastupaju danom pravomoćnosti presude.
(2) Pravne posljedice osude koje se sastoje u zabrani sticanja određenih prava traju najduže
deset godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne, ako za pojedine pravne posljedice
nije zakonom propisano kraće trajanje.
(3) Pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude.
Član 116 — Prestanak mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude na osnovu sudske odluke
(1) Sud može odlučiti da prestane primjena mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti
ili dužnosti ako su protekle tri godine od dana njenog izricanja.
(2) Sud može odrediti da prestane pravna posljedica osude koja se sastoji u zabrani sticanja
određenog prava kad proteknu tri godine od dana izdržane, zastarjele ili oproštene kazne.
(3) Pri ocjeni hoće li odrediti prestanak primjene mjere sigurnosti, odnosno pravne posljedice
osude, sud će uzeti u obzir ponašanje osuđenog poslije osude, njegovu spremnost da naknadi
štetu prouzrokovanu krivičnim djelom i da vrati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom,
kao i druge okolnosti koje ukazuju na opravdanost prestanka primjene mjere sigurnosti,
odnosno pravne posljedice osude.
(4) Prestankom pravne posljedice osude ne dira se u prava trećih osoba koja se zasnivaju na
osudi.
Član 117 — Rehabilitacija
(1) Poslije izdržane, oproštene ili zastarjele kazne zatvora, kazne dugotrajnog zatvora ili kazne
maloljetničkog zatvora, osuđene osobe uživaju sva prava utvrđena ustavom, zakonom i drugim
propisima i mogu sticati sva prava, osim onih koja su im ograničena mjerom sigurnosti ili
nastupanjem pravne posljedice osude.
(2) Odredba stava 1. ovog člana primjenjuje se i na osobe na uvjetnom otpustu, ako njihova
prava nisu ograničena posebnim propisima o uvjetnom otpustu s izdržavanja kazne zatvora.
Član 118 — Amnestija
(1) Amnestijom se osobama koje su njome obuhvaćene daje oslobođenje od krivičnog gonjenja
ili potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom
kaznom, određuje se brisanje osude, ili se ukida određena pravna posljedica osude.
(2) Amnestiju za krivična djela propisana ovim zakonom može dati Parlamentarna skupština
Bosne i Hercegovine putem zakona.
Član 119 — Pomilovanje
(1) Pomilovanjem se poimenično određenim osobama daje potpuno ili djelimično oslobođenje
od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom ili se određuje brisanje osude
ili se ukida, odnosno određuje kraće trajanje mjere sigurnosti zabrane vršenja poziva, djelatnosti
ili dužnosti, odnosno određene pravne posljedice osude.
(2) Pomilovanje za krivična djela utvrđena prema krivičnom zakonodavstvu Bosne i
Hercegovine može dati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine svojom odlukom na osnovu
posebnog zakona.
Član 120 — Učinak amnestije i pomilovanja na prava trećih osoba
Davanjem amnestije ili pomilovanja ne utječe se na prava trećih osoba koja se zasnivaju na
osudi.
Član 121 — Brisanje osude
(1) Pod uslovom da počinilac krivičnog djela nije ponovo osuđen za novo krivično djelo
osuda se briše po sili zakona kada isteknu sljedeći rokovi:
a) osuda kojom je počinilac oslobođen kazne briše se iz kaznene evidencije ako osuđeni u
roku od jedne godine od dana pravosnažnosti presude ne počini novo krivično djelo,
b) uslovna osuda briše se iz kaznene evidencije po isteku roka od jedne godine od dana
prestanka vremena provjeravanja, ako za to vrijeme osuđeni ne počini novo krivično djelo,
c) osuda na novčanu kaznu i na kaznu zatvora do jedne godine briše se iz kaznene evidencije
po isteku roka od tri godine od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme
osuđeni ne počini novo krivično djelo,
d) osuda na kaznu zatvora preko jedne do tri godine briše se iz kaznene evidencije po isteku
roka od pet godina od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuđeni
ne počini novo krivično djelo,
e) osuda na kaznu zatvora preko tri do pet godina briše se iz kaznene evidencije po isteku roka
od deset godina od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuđeni ne
počini novo krivično djelo,
f) osuda na kaznu zatvora preko pet do deset godina briše se iz kaznene evidencije po isteku
roka od 15 godina od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ako za to vrijeme osuđeni
ne počini novo krivično djelo.
(2) Sud može, na molbu osuđenog, odrediti da se iz kaznene evidenčije briše osuda na kaznu
zatvora preko deset godina, ako je protekao rok od 20 godina od dana izdržane, zastarjele ili
oproštene kazne, a u tom vremenu osuđeni nije počinio novo krivično djelo.
(3) Prilikom odlučivanja o brisanju osude, sud će voditi računa o vladanju osuđenog poslije
izdržane kazne, o prirodi krivičnog djela i o drugim okolnostima koje mogu biti od značaja za
ocjenu opravdanosti brisanja osude.
(4) Osuda na kaznu dugotrajnog zatvora se ne briše.
(5) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje krivični postupak za novo
krivično djelo.
(6) Osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti niti
dok oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom nije potpuno izvršeno.
(7) Brisanjem osude iz kaznene evidencije pod uslovima iz stavova od (1) do (3) ovog člana
počinilac krivičnog djela smatra se neosuđivanim.
Član 121a — Podaci iz kaznene evidencije
(1) Podaci iz kaznene evidencije nisu javni podaci.
(2) Građanin ima pravo tražiti i dobiti podatke iz kaznene evidencije o sebi ako su mu ti
podaci potrebni za ostvarivanje prava ili interesa.
(3) Zamjena izrečene novčane kazne radom za opće dobro na slobodi ili kaznom zatvora, kao i
zamjena izrečene kazne zatvora radom za opće dobro na slobodi ili novčanom kaznom, upisuju
se u kaznenu evidenciju.
Član 122 — Odgovornost pravne osobe
(1) Ova glava ovog zakona propisuje odgovornost pravne osobe, izuzimajući Bosnu i
Hercegovinu, Federaciju Bosne i Hercegovine, Republiku Srpsku, Brčko Distrikt Bosne i
Hercegovine, kanton, grad, općinu i mjesnu zajednicu, za krivično djelo koje je učinitelj učinio
u ime, za račun ili u korist pravne osobe.
(2) Ova glava ovog zakona propisuje kazne i druge krivičnopravne sankcije koje se mogu izreći
pravnoj osobi, kao i pravne posljedice osude pravne osobe za krivično djelo.
(3) Pod uvjetima propisanim zakonom, za određene pravne osobe može biti isključena ili
ograničena primjena pojedinih kazni ili drugih krivičnopravnih sankcija koje se mogu izreći
pravnim osobama.
(4) Krivični postupak protiv pravnih osoba vodi se po odredbama Zakona o krivičnom
postupku Bosne i Hercegovine.
Član 123 — Primjena ovog zakona prema mjestu učinjenja krivičnog djela u vezi s odgovornošću pravnih osoba
(1) Domaća i strana pravna osoba je, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za krivična djela
učinjena na teritoriji Bosne i Hercegovine.
(2) Domaća i strana pravna osoba koja ima sjedište na teritoriji Bosne i Hercegovine ili u njoj
obavlja svoju djelatnost je, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za krivično djelo učinjeno
izvan Bosne i Hercegovine, ako je krivično djelo učinjeno protiv Bosne i Hercegovine, njenih
državljana ili domaćih pravnih osoba.
(3) Domaća pravna osoba je, u skladu s ovim zakonom, odgovorna za krivično djelo učinjeno
izvan Bosne i Hercegovine protiv strane države, stranih državljana ili stranih pravnih osoba,
pod uslovima iz člana 9. (Primjena krivičnog zakonodavstva Bosne i Hercegovine za krivična
djela učinjena izvan Bosne i Hercegovine) ovog zakona.
Član 124 — Osnovi odgovornosti pravne osobe
Za krivično djelo koje je učinitelj učinio u ime, za račun ili u korist pravne osobe, odgovorna
je pravna osoba:
a) kada smisao učinjenog krivičnog djela proizlazi iz zaključka, naloga ili odobrenja
rukovodećih ili nadzornih organa pravne osobe;
b) ili kada su rukovodeći ili nadzorni organi pravne osobe uticali na učinitelja ili mu
omogućili da učini krivično djelo;
c) ili kada pravna osoba raspolaže protupravno ostvarenom imovinskom koristi ili koristi
predmete nastale krivičnim djelom;
d) ili kada su rukovodeći ili nadzorni organi pravne osobe propustili dužni nadzor nad
zakonitošću rada radnika.
Član 125 — Granice odgovornosti pravne osobe za krivično djelo
(1) Uz uvjete iz člana 124. (Osnovi odgovornosti pravne osobe) ovog zakona, pravna osoba je
odgovorna za krivično djelo i kada učinitelj za učinjeno krivično djelo nije kriv.
(2) Odgovornost pravne osobe ne isključuje krivicu fizičkih, odnosno odgovornih osoba za
učinjeno krivično djelo.
(3) Za krivična djela učinjena iz nehata, pravna osoba može biti odgovorna pod uvjetima iz
člana 124. tačke d. ovog zakona, i u tom se slučaju pravna osoba može blaže kazniti.
(4) Kada u pravnoj osobi osim učinitelja nema druge osobe ili organa koji bi mogli usmjeravati
ili nadzirati učinitelja, pravna osoba odgovara za učinjeno krivično djelo u granicama
učiniočeve odgovornosti.
Član 126 — Odgovornost pri promjeni statusa pravne osobe
(1) Pravna osoba u stečaju može biti odgovorna za krivično djelo bez obzira je li krivično djelo
učinjeno prije početka stečajnog postupka ili u međuvremenu, ali se pravnoj osobi u stečaju ne
izriče kazna, već se izriče mjera sigurnosti oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska
korist pribavljena krivičnim djelom.
(2) Kada je do prestanka pravne osobe došlo prije pravosnažnog okončanja krivičnog
postupka, a u krivičnom je postupku utvrđena odgovornost te pravne osobe, kazne i ostale
krivičnopravne sankcije izriču se pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je
utvrđena krivična odgovornost, ako su njezini rukovodeći ili nadzorni organi prije prestanka
pravne osobe znali za učinjeno krivično djelo.
(3) Pravnoj osobi koja je pravni sljednik pravne osobe kojoj je utvrđena odgovornost, izriče se
mjera sigurnosti oduzimanja predmeta ili se oduzima imovinska korist pribavljena krivičnim
djelom, ako su njezini rukovodeći ili nadzorni organi znali za učinjeno krivično djelo.
(4) Ako je do prestanka pravne osobe došlo po pravosnažno okončanom krivičnom postupku,
izrečena krivičnopravna sankcija se izvršava po odredbama stava 2. i 3. ovog člana.
Član 127 — Odgovornost pravne osobe za pokušaj
(1) Ako je učinitelj planirano krivično djelo započeo, ali ga nije dovršio, pod uvjetima iz člana
124. (Osnove odgovornosti pravne osobe) ovog zakona, odgovorna je pravna osoba, ako je
zakonom propisano kažnjavanje i za pokušaj tog krivičnog djela.
(2) Pravna osoba se kažnjava za pokušaj kaznom propisanom za dovršeno krivično djelo, a
može se i blaže kazniti.
(3) Ako su rukovodeći ili nadzorni organi pravne osobe spriječili učinitelja da dovrši započeto
krivično djelo, pravna osoba se može osloboditi kazne.
Član 128 — Produženo djelo i krivična odgovornost pravnih osoba
Kad je kod pravne osobe prisutan isti osnov odgovornosti u pogledu više istovrsnih i vremenski
povezanih krivičnih djela više učinitelja, pravna osoba je odgovorna kao da je učinjeno jedno
krivično djelo.
Član 129 — Saučesništvo pravnih osoba
(1) U slučaju da dvije ili više pravnih osoba saučestvuje pri učinjenju krivičnog djela, svaka je
odgovorna prema članu 124. (Osnove odgovornosti pravne osobe) ovog zakona.
(2) Pri saučesništvu pravnih osoba iz stava 1. ovog člana, svaka pravna osoba odgovara kao
da je jedina pravna osoba odgovorna za krivično djelo.
Član 130 — Opšti razlozi za ublažavanje kazne pravnoj osobi ili oslobađanje od kazne
(1) Pravna osoba čiji rukovodeći ili nadzorni organ dobrovoljno prijavi učinitelja nakon što je
krivično djelo učinjeno, može se blaže kazniti.
(2) Pravna osoba čiji rukovodeći ili nadzorni organ po učinjenom krivičnom djelu odluči da se
vrati protupravno ostvarena imovinska korist ili otklone prouzrokovane štetne posljedice ili
saopšte podaci o osnovanosti odgovornosti drugih pravnih osoba, može se osloboditi kazne.
Član 131 — Kazne za pravne osobe
Pravnim osobama se za krivična djela mogu izreći ove kazne:
a) novčana kazna;
b) kazna oduzimanja imovine;
c) kazna prestanka pravne osobe.
Član 132 — Novčana kazna za pravne osobe
(1) Novčana kazna koja se izriče pravnoj osobi ne može biti manja od 5.000 KM niti veća od
5.000.000 KM.
(2) Ako je krivičnim djelom pravne osobe prouzrokovana drugom imovinska šteta ili
pribavljena protupravna imovinska korist, najveća mjera izrečene novčane kazne može iznositi
dvostruki iznos te štete, odnosno koristi.
(3) Ako se novčana kazna ne plati u roku koji je utvrden presudom, bez odgađanja će se provesti
postupak prinudne naplate.
Član 133 — Kazna oduzimanja imovine
(1) Kazna oduzimanja imovine se može izreći za krivična djela s propisanom kaznom zatvora
od pet godina ili težom kaznom.
(2) Pravnoj osobi se može oduzeti najmanje polovina imovine ili veći dio imovine ili
cjelokupna imovina.
(3) U slučaju stečajnog postupka kao posljedice izrečene kazne oduzimanja imovine,
povjeritelji se mogu namiriti iz oduzete stečajne mase.
Član 134 — Kazna prestanka pravne osobe
(1) Kazna prestanka pravne osobe može se izreći ako je djelatnost pravne osobe u cijelosti ili
u pretežnoj mjeri korištena za učinjenje krivičnih djela.
(2) Uz kaznu prestanka pravne osobe, može se izreći i kazna oduzimanja imovine.
(3) Uz izrečenu kaznu prestanka pravne osobe, sud će predložiti otvaranje postupka
likvidacije.
(4) Iz imovine pravne osobe kojoj je izrečena kazna prestanka pravne osobe mogu se isplatiti
povjeritelji.
Član 135 — Odmjeravanje kazne pravnoj osobi
(1) Pri odmjeravanju kazne pravnoj osobi uzima se u obzir pored općih pravila za
odmjeravanje kazne iz člana 48. (Opća pravila za odmjeravanje kazne) ovog zakona takođe i
ekonomska moć pravne osobe.
(2) Pri odmjeravanju novčane kazne za krivična djela za koja se uz novčanu kaznu izriče i
kazna oduzimanja imovine, izrečena kazna ne smije prijeći polovinu imovine pravne osobe.
Član 136 — Izricanje uvjetne osude pravnoj osobi
(1) Sud može pravnoj osobi za krivično djelo izreći uvjetnu osudu umjesto novčane kazne.
(2) Uvjetnom osudom sud može utvrditi pravnoj osobi novčanu kaznu do 1.500.000 KM i
ujedno odlučiti da se ista neće izvršiti, ako pravna osoba u roku koji odredi sud, a koji ne može
biti kraći od jedne ni duži od pet godina, ne bude odgovorna za novo krivično djelo.
Član 137 — Mjere sigurnosti za pravne osobe
Pravnoj osobi mogu se za krivično djelo izreći, pored mjere sigurnosti oduzimanja predmeta
iz člana 74. (Oduzimanje predmeta) ovog zakona, ove mjere sigurnosti:
a) objava presude;
b) zabrana obavljanja određene djelatnosti.
Član 138 — Objava presude
(1) Mjera sigurnosti objave presude izriče se kada bi bilo korisno da javnost sazna za osudu,
osobito ako bi objava bila od koristi da se otkloni opasnost za život ili zdravlje ljudi ili da se
osigura sigurnost prometa ili da se zaštite ili podstiču društvene vrijednosti.
(2) S obzirom na značaj krivičnog djela i potrebu da javnost sazna za osudu, sud cijeni da li da
se osuda objavi u štampi, radiju ili televiziji ili u više navedenih sredstava informiranja i ujedno
da li da se objavi njeno obraloženje u cijelosti ili u izvodu, uzimajući pri tome u obzir da se
načinom objave omogući obaviještenost svih u čijem interesu je objava presude.
Član 139 — Zabrana obavljanja određene djelatnosti
(1) Mjerom sigurnosti zabrane obavljanja određene djelatnosti sud može pravnoj osobi
zabraniti proizvodnju određenih proizvoda ili obavljanje određenih poslova, ili joj zabraniti da
se bavi određenim poslovima prometa robe ili drugim poslom, odnosno djelatnostima.
(2) Mjera sigurnosti iz stava 1. ovog člana izriče se pravnoj osobi ako bi njezino dalje bavljenje
određenom djelatnošću bilo opasno za život i zdravlje ljudi ili štetno za privredno ili finansijsko
poslovanje drugih lica ili za privredu, ili ako je pravna osoba u posljednje dvije godine prije
učinjenja krivičnog djela bila već kažnjena za isto ili slično krivično djelo.
(3) Mjera sigurnosti iz stava 1. ovog člana može se izreći u trajanju od šest mjeseci do pet
godina, računajući od pravosnažnosti osude.
Član 140 — Oduzimanje imovinske koristi od pravne osobe
Ukoliko pravna osoba pribavi imovinsku korist učinjenim krivičnim djelom, imovinska korist
pribavljena krivičnim djelom će se oduzeti od pravne osobe.
Član 141 — Pravne posljedice osude pravne osobe
(1) Pravne posljedice osude pravne osobe za krivično djelo su:
a) zabrana rada na osnovi dozvole, ovlašćenja ili koncesije, izdanih od organa strane
države,
b) zabrana rada na osnovi dozvole, ovlašćenja ili koncesije, izdanih od institucija Bosne i
Hercegovine.
(2) Pravne posljedice osude pravne osobe za krivično djelo mogu nastupiti i kada je pravnoj
osobi za učinjeno krivično djelo izrečena novčana kazna.
Član 142 — Zastarjelost gonjenja i izvršenja krivičnopravnih sankcija izrečenih pravnim osobama
(1) Na zastarjelost gonjenja pravne osobe primjenjuju se odredbe članka 14. (Zastarjelost
gonjenja) ovog zakona.
(2) Zastara izvršenja kazne izrečene pravnoj osobi nastupa kad od pravosnažnosti presude
kojom je kazna izrečena protekne:
a) tri godine za izvršenje novčane kazne;
b) pet godina za izvršenje kazne oduzimanja imovine i kazne prestanka pravne osobe.
(3) Zastara izvršenja mjere sigurnosti nastupa protekom:
a) šest mjeseci od pravosnažnosti odluke kojom je izrečena mjera sigurnosti objave
presude;
b) vremena jednakog onome koje je određeno za trajanje mjere sigurnosti zabrane
obavljanja određene djelatnosti.
Član 143 — Zakoni koji propisuju krivična djela pravnih osoba
Pravne osobe mogu biti odgovorne za krivična djela iz ovog zakona i za druga krivična djela
propisana zakonom Bosne i Hercegovine.
Član 144 — Kazne za krivična djela
(1) Za krivična djela s propisanom novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, pravna
osoba će se kazniti novčanom kaznom do 850.000 KM ili do deseterostrukog iznosa štete
prouzrokovane ili imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.
(2) Za krivična djela s propisanom kaznom zatvora preko tri godine, pravna osoba će se kazniti
novčanom kaznom najmanje 2.500.000 KM ili do dvadeseterostrukog iznosa štete
prouzrokovane ili imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.
(3) Za krivična djela s propisanom kaznom zatvora od pet godina ili težom kaznom, pravnoj
osobi se umjesto novčane kazne može izreći kazna oduzimanja imovine.
(4) Za krivična djela iz stava 1. ovog člana, pravnoj osobi se umjesto novčane kazne može
izreći kazna prestanka pravne osobe, pod uvjetima člana 134. (Kazna prestanka pravne osobe)
ovog zakona.
Član 145 — Povreda ravnopravnosti čovjeka i građanina
(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja na osnovu razlike
u rasi, boji kože, nacionalnoj ili etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti, političkom ili drugom
uvjerenju, polu, seksualnom opredjeljenju, jeziku, obrazovanju, društvenom položaju ili
socijalnom porijeklu, uskrati ili ograniči građanska prava utvrđena Ustavom Bosne i
Hercegovine, ratificiranim međunarodnim ugovorom, zakonom Bosne i Hercegovine, drugim
propisom Bosne i Hercegovine ili općim aktom Bosne i Hercegovine, ili koja na osnovu ove
razlike ili pripadnosti ili kojem drugom položaju daje građanima neopravdane povlastice ili
pogodnosti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja suprotno propisima
Bosne i Hercegovine o ravnopravnoj upotrebi jezika i pisama konstitutivnih naroda i ostalih
koji žive na teritoriji Bosne i Hercegovine, uskrati ili ograniči građaninu da pri ostvarivanju
svojih prava ili pri obraćanju organima vlasti i institucijama Bosne i Hercegovine, privrednim
društvima i drugim pravnim osobama upotrijebi svoj jezik ili pismo, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja uskrati ili ograniči
pravo građaninu na slobodno zapošljavanje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i pod
jednakim propisanim uvjetima, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Član 145a — Izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti
(1) Ko javno izaziva ili raspiruje nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, razdor ili netrpeljivost među konstitutivnim narodima i ostalima, kao i drugima koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ko javno podstrekne na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, ako takvo ponašanje ne predstavlja krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravosnažnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. avgusta 1945. ili Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog krivičnog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv grupe osoba ili člana grupe određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve grupe osoba ili člana takve grupe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ko krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana izvrši tako da javnosti učini dostupnim ili distribuira letke, slike ili druge materijale, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje jedne godine.
(5) Ako je krivično djelo iz stava (1) do (3) ovog člana počinjeno na način kojim se može poremetiti javni red i mir ili je prijeteće, zlostavljajuće ili uvredljivo, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(6) Ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, ili imenuje javni objekat kao što je ulica, trg, park, most, institucija, ustanova, općina ili grad, naselje i naseljeno mjesto, ili slično, ili registrira naziv po ili prema osobi osuđenoj pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin ili na bilo koji način veliča osobu osuđenu pravosnažnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(7) Počinilac krivičnog djela iz stava (1) do (4) ovog člana koji je dužnosnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Član 145b — Oštećenje ili rušenje vjerskih objekata
Ko ošteti, učini neupotrebljivim ili sruši vjerski objekat kaznit če se kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.
Član 146 — Sprječavanje povratka izbjeglica i raseljenih lica
(1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan način, u većem razmjeru ili sa
širim posljedicama, spriječi izbjeglice ili raseljena lica da se vrate u svoj dom ili da koriste
svoju imovinu koje su bili lišeni u toku neprijateljstava od 1991. godine, kaznit će se kaznom
zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ko sudjeluje u grupi ljudi koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana, kaznit će se
kaznom zatvora najmanje tri godine.
(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom ljudi koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog
člana, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
Član 147 — Protupravno lišenje slobode
(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja drugog
protupravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način oduzme slobodu kretanja, kaznit će
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je protupravno lišenje slobode trajalo duže od trideset dana ili je učinjeno na svirep
način ili je osobi koja je protupravno lišena slobode usljed toga teško narušeno zdravlje ili su
nastupile druge teške posljedice, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.
(3) Ako je osoba koja je protupravno lišena slobode usljed toga izgubila život, učinitelj će se
kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
Član 147a — Neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje
(1) Službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine koje pomoću posebnih
naprava, bez odobrenja, prisluškuje ili zvučno snimi razgovor ili izjavu koja mu nije
namijenjena ili omogući nepozvanom licu da se upozna s razgovorom ili izjavom koja je
neovlašteno prisluškivana ili zvučno snimljena, ili koje neovlašteno prisluškuje ili snimi tuđe
poruke u kompjuterskom sistemu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se službeno ili odgovorno lice u institucijama
Bosne i Hercegovine koje fotografski, filmski ili na drugi način snimi drugo lice, bez njegovog
pristanka, u njegovim prostorijama ili koje takav snimak direktno prenese trećim licima ili im
takav snimak pokaže ili na drugi način omogući da se s njim direktno upoznaju.
Član 148 — Povreda prava na podnošenje žalbi i molbi
Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja zloupotrebom svog
položaja ili ovlaštenja i spriječi drugoga da koristi svoje pravo na podnošenje žalbe, prigovora,
zahtjeva, molbe ili pritužbe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Član 149 — Nedozvoljeno korištenje ličnih podataka
Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja bez pristanka pojedinca
protivno uvjetima propisanim u zakonu, prikuplja, obrađuje ili koristi njegove lične podatke ili
te podatke koristi suprotno zakonom dozvoljenoj svrsi njihova prikupljanja, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
Član 149a — Nezakonito uskraćivanje identifikacionih dokumenata
Ko s ciljem ograničavanja slobode kretanja ili ispoljavanja vlasti nad drugom osobom
nezakonito uskrati drugome njegovu ličnu ili putnu ispravu kaznit će se kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.
Član 150 — Uskraćivanje biračkog prava
Ko u obavljanju povjerene mu dužnosti u vezi s izborima za institucije Bosne i Hercegovine,
drugoga u namjeri da ga spriječi u ostvarenju njegovog biračkog prava protuzakonito ne uvede
u birački popis ili ga izbriše iz biračkog popisa ili mu na drugi uskrati biračko pravo, kaznit će
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Član 151 — Povreda slobode opredjeljenja birača
(1) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom, prinudom, podmićivanjem ili korišćenjem njegovog
teškog ekonomskog stanja ili na drugi protupravan način utječe na birača u Bosni i Hercegovini
da na izborima za institucije Bosne i Hercegovine ili prilikom glasanja o opozivu ili na
referendumu, glasa za ili protiv pojedine liste, pojedinog kandidata, odnosno da glasa za ili
protiv opoziva, za ili protiv prijedloga o kome se odlučuje referendumom, ili da uopće ne glasa,
kaznit će se novčanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine.
(2) Član biračkog odbora ili druga osoba koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana u
vršenju povjerene joj dužnosti u vezi s izborima, glasanjem ili referendumom, kaznit će se
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Član 152 — Prijevara pri glasanju
Ko na izborima za institucije Bosne i Hercegovine ili pri glasanju o opozivu predstavnika u
institucijama Bosne i Hercegovine ili na referendumu u Bosni i Hercegovini, ponovo glasa,
glasa umjesto drugoga pod njegovim imenom, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do
pet godina.
Član 153 — Povreda tajnosti glasanja
(1) Ko pri izboru za institucije Bosne i Hercegovine ili pri glasanju o opozivu predstavnika u
institucijama Bosne i Hercegovine ili na referendumu u Bosni i Hercegovini, povrijedi tajnost
glasanja, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(2) Ko silom, ozbiljnom prijetnjom ili na drugi protupravan način traži od građanina da kaže za
koga je glasao ili kako je glasao ili da li je glasao za ili protiv opoziva, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(3) Član biračkog odbora ili druga osoba koja učini krivično djelo iz stava 1. ovog člana u
vršenju povjerene joj dužnosti u vezi s izborima ili glasanjem, kaznit će se novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do tri godine.
Član 154 — Izborna prijevara
Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije Bosne i Hercegovine dodavanjem,
oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim
upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačan rezultat izbora
ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci
do pet godina.
Član 155 — Uništenje izbornih isprava
Ko na izborima za institucije Bosne i Hercegovine, pri glasanju o opozivu predstavnika u
institucijama Bosne i Hercegovine ili na referendumu u Bosni i Hercegovini, uništi, prikrije,
ošteti ili oduzme kakvu ispravu o izborima ili o glasanju o opozivu ili kakav predmet koji služi
za izbor ili za glasanje o opozivu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Član 155. a)
(Davanje lažnih izjava tokom postupka imenovanja)
(1) Ko s ciljem obmanjivanja ili održavanja u obmani organa nadležnog za imenovanje
ili Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ili njihovog
nadležnog organa o tome da li ispunjava uvjete za imenovanje na položaj
predsjedavajućeg, ministra ili zamjenika ministra Vijeća ministara Bosne i Hercegovine,
odnosno za potvrdu na te položaje, tokom postupka imenovanja i potvrde na te položaje
koji se provodi na osnovu zakona, da lažnu izjavu, u pisanom ili usmenom obliku, o
podatku ili informaciji potrebnoj za utvrđivanje da li ispunjava uvjete, a koju je
obavezan po zakonu ili drugom propisu pružiti, te time prikrije ili izmijeni činjenice
značajne za odluku o imenovanju ili potvrdi, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Ako počinilac dobrovoljno opozove svoju lažnu izjavu prije nego što je donesena
konačna odluka o potvrđivanju, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
šest mjeseci, a može biti i oslobođen od kazne.
Član 156 — Napad na ustavni poredak
(1) Tko uporabom sile ili prijetnjom uporabe sile, ili na neki drugi protupravan način pokuša da promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da svrgne njene najviše institucije, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(2) Za kazneno djelo iz stavka (1) ovog članka izreći će se sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti.
(3) U skladu s člancima 113. i 114. ovog zakona, osuda za kaznena djela iz stavka (1) ovog članka ima za pravnu posljedicu osude:
a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava; i
d) zabranu stjecanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.
Član 157 — Ugrožavanje teritorijalne cjeline
Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile pokuša da otcijepi dio teritorije Bosne i
Hercegovine ili da dio njene teritorije pripoji drugoj državi, kaznit će se kaznom zatvora
najmanje pet godina.
Član 158 — Sprječavanje borbe protiv neprijatelja
Građanin Bosne i Hercegovine koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba spriječava građane
Bosne i Hercegovine ili građane njenih saveznika da vode borbu protiv neprijatelja, kaznit će
se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Član 159 — Služba u neprijateljskoj vojsci
(1) Građanin Bosne i Hercegovine koji za vrijeme rata ili oružanog sukoba služi u
neprijateljskoj vojsci ili drugim neprijateljskim oružanim formacijama, ili sudjeluje u ratu ili
oružanom sukobu boreći se protiv Bosne i Hercegovine ili njenih saveznika, kaznit će se
kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko vrbuje građane Bosne i Hercegovine za službu u neprijateljskoj vojsci ili drugim
neprijateljskim oružanim formacijama ili za sudjelovanje u ratu ili oružanom sukobu protiv
Bosne i Hercegovine ili njenih saveznika, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
Član 160 — Pomaganje neprijatelju
(1) Građanin Bosne i Hercegovine koji za vrijeme rata pomaže neprijatelju u provodjenju
prinudnih mjera prema stanovništvu Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
(2) Građanin Bosne i Hercegovine koji u cilju pomaganja neprijatelja politički ili privredno
sarađuje s neprijateljem za vrijeme rata, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
Član 161 — Podrivanje vojne i odbrambene moći
(1) Ko u namjeri da umanji odbrambenu moć Bosne i Hercegovine uništi, učini
neupotrebljivim ili omogući da pređu u ruke neprijatelja odbrambena postrojenja, objekti,
položaji, naoružanje ili druga vojna i odbrambena sredstva ili preda trupe neprijatelju, ili ko u
istoj namjeri omete ili dovede u opasnost vojne ili odbrambene mjere, kaznit će se kaznom
zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko nabavlja sredstva za učinjenje krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Član 162 — Oružana pobuna
(1) Ko učestvuje u oružanoj pobuni koja je usmjerena protiv ustavnog poretka Bosne i
Hercegovine ili protiv njenih najviših institucija, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri
godine.
(2) Ko organizira ili bilo kako rukovodi učinjenjem krivičnog djela iz stava 1. ovog člana,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ko nabavlja sredstva za učinjenje krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Protuzakonito formiranje vojnih snaga
Član 162.a
(1) Ko protivno Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine ili Zakonu o službi u Oružanim
snagama Bosne i Hercegovine organizira, obučava, oprema ili mobilizira vojnu snagu na
teritoriji Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se ko na bilo koji način rukovodi činjenjem
krivičnog djela iz stava (1) ovog člana.
(3) Ko se na bilo koji način pridruži vojnoj snazi organiziranoj, obučenoj, opremljenoj ili
mobiliziranoj protivno Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine ili Zakonu o službi u
Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Ko nabavlja sredstva za činjenje krivičnog djela iz stava (1) ovog člana, kaznit će se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Član 162b — (Protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim ili parapolicijskim formacijama)
(1) Ko protivno Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine ili Zakonu o službi u Oružanim
snagama Bosne i Hercegovine organizira, rukovodi, obučava, oprema ili mobilizira pojedince
ili grupe ljudi s ciljem pridruživanja, na bilo koji način, stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili
stranoj parapolicijskoj formaciji koje djeluju van Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom
zatvora u trajanju od najmanje osam godina.
(2) Ko se na bilo koji način pridruži stranoj vojnoj, stranoj paravojnoj ili stranoj
parapolicijskoj formaciji, obučenoj, opremljenoj ili mobiliziranoj u smislu stava (1) ovog
člana, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri godine.
(3) Ko nabavlja ili osposobljava sredstva, uklanja prepreke, stvara plan ili se dogovara s
drugima ili vrbuje drugoga ili preduzme bilo koju drugu radnju kojom se stvaraju uslovi za
direktno počinjenje ovog krivičnog djela, kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do
deset godina.
(4) Ko javno, putem sredstava informiranja, distribuira ili na bilo koji drugi način uputi
poruku javnosti, koja ima za cilj podsticanje drugog na izvršenje ovog krivičnog djela, kaznit
će se kaznom zatvora u trajanju od tri mjeseca do tri godine.
(5) Počinilac krivičnog djela iz stava (1) ovog člana koji otkrivanjem grupe spriječi počinjenje
krivičnog djela ili otkrije grupu prije počinjenja krivičnog djela, kaznit će se kaznom zatvora
u trajanju od šest mjeseci do tri godine, a može se i osloboditi od kazne.
(6) Odredbe ovog člana neće se primjenjivati na lica koja su na zakonit način stekla
državljanstvo strane zemlje priznate od strane Bosne i Hercegovine u čijoj vojsci ili vojnoj
formaciji služe, ili služe vojnim formacijama pod kontrolom međunarodnopriznatih vlada od
strane Ujedinjenih naroda, formiranim na osnovu zakona.
Član 163 — Špijunaža
(1) Ko tajne podatke, preda ili učini dostupnom stranoj državi, stranoj organizaciji ili osobi
koja im služi, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ko na štetu Bosne i Hercegovine za stranu državu ili organizaciju stvara obavještajnu
službu u Bosni i Hercegovini ili njom rukovodi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet
godina.
(3) Ko stupi u stranu obavještajnu službu, prikuplja za nju podatke ili na drugi način pomaže
njen rad, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ko pribavlja tajni podatak u cilju da je saopći ili preda stranoj državi, stranoj organizaciji
ili osobi koja im služi, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(5) Ko nabavlja sredstva za učinjenje krivičnog djela iz stava 1. i (2) ovog člana, kaznit će se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Član 164 — Odavanje tajnih podataka
(1) Službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili vojno lice, koje je
ovlašteno za određivanje tajnosti podataka ili za pristup tajnim podacima a koje bez
ovlaštenja drugome saopći, preda ili na drugi način učini dostupnim tajni podatak, ili pribavi
tajni podatak s ciljem da ga saopći ili preda neovlaštenom licu, kaznit će se kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se ko, s ciljem da ga neovlašteno upotrijebi,
protupravno pribavi tajni podatak ili ko drugome saopći, preda ili na drugi način učini
dostupnim tajni podatak bez dozvole, kao i ko drugome saopći, preda ili na drugi način učini
dostupnim ili posreduje u saopćavanju, predaji ili na drugi način drugome učini dostupnim
činjenice ili sredstva koje sadrže informaciju i za koje zna da su tajni podatak a u čiji je posjed
došao protupravno.
(3) Kaznom zatvora od jedne do deset godina kaznit će se ko počini krivično djelo iz stavova
(1) i (2) ovog člana:
a) iz koristoljublja; ili
b) u pogledu podatka koji je u skladu sa zakonom označen kao "strogo povjerljivo" ili
stepenom "tajno" ili kao "državna tajna" ili stepenom "vrlo tajno"; ili
c) radi saopćavanja, predaje ili na drugi način činjenja dostupnim tajnog podatka ili
njegove upotrebe izvan Bosne i Hercegovine.
(4) Ako je krivično djelo iz stavova (1) i (3) ovog člana počinilo lice koje, po Zakonu o zaštiti
tajnih podataka, ima zakonsko ovlaštenje za određivanje tajnosti podatka ili za pristup tajnim
podacima onog stepena u pogledu kojeg je počinjeno krivično djelo, počinilac će se kazniti:
a) za krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kaznom zatvora najmanje tri godine;
b) za krivično djelo iz stava (3) ovog člana, kaznom zatvora najmanje pet godina.
(5) Ako je krivično djelo iz stavova (1), (2) i (3) ovog člana počinjeno za vrijeme ratnog
stanja ili neposredne ratne opasnosti ili vanrednog stanja ili kada je izdata naredba
za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, počinilac će se
kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(6) Ako je krivično djelo iz stavova (1) i (4) ovog člana počinjeno iz nehata, počinilac će
se kazniti:
a) za krivično djelo iz stava (1) ovog člana, novčanom kaznom ili kaznom zatvora
najmanje tri godine;
b) za krivično djelo iz stava (4) ovog člana, kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(7) Ako je krivično djelo iz stava (6) ovog člana počinjeno u pogledu podatka koji je u
skladu sa zakonom označen kao "strogo povjerljivo" ili stepenom "tajno" ili kao
"državna tajna" ili stepenom "vrlo tajno", počinilac će se kazniti kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
(8) Odredbe stavova (1), (3), (4), (5), (6) i (7) ovog člana primjenjuju se i na lice koje bez
ovlaštenja drugome saopći, preda ili učini tajne podatke dostupnim nakon što mu je
prestala dužnost službenog ili odgovornog lica u institucijama Bosne i Hercegovine
ili vojnog lica ili lica ovlaštenog za određivanje tajnosti podatka ili za pristup tajnim
podacima.
(9) Nema krivičnog djela odavanja tajnih podataka ako neko objavi ili posreduje u
objavljivanju tajnih podataka čiji je sadržaj suprotan ustavnom poretku Bosne i
Hercegovine, s ciljem da javnosti otkrije nepravilnosti vezane uz organiziranje,
djelovanje ili vođenje službe ili s ciljem da javnosti otkrije činjenice koje predstavljaju
povredu ustavnog poretka ili međunarodnog ugovora, ako objavljivanje nema
ozbiljne štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu.
Član 165 — Upućivanje i prebacivanje oružanih grupa ljudi, oružja i municije na teritoriju Bosne i Hercegovine
Ko na teritoriju Bosne i Hercegovine upućuje ili prebacuje oružane grupe ljudi, teroriste,
špijune, diverzante, oružje, eksploziv, otrove, opremu, municiju ili drugi materijal, radi
učinjenja krivičnih djela iz ove glave ovog zakona, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do
deset godina.
Član 166 — Unošenje opasnih materija u Bosnu i Hercegovinu
(1) Ko protivno propisima Bosne i Hercegovine unese u Bosnu i Hercegovinu za život ili
zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili druge opasne materije ili otpatke, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko zloupotrebom svog položaja ili ovlaštenja protivno propisima omogući da se u Bosnu i
Hercegovinu unesu za život ili zdravlje ljudi štetne radioaktivne ili druge opasne materije ili
otpaci, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Član 167 — Ubistvo predstavnika najviših institucija Bosne i Hercegovine
Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili sigurnosti Bosne i
Hercegovine liši života službenu osobu institucija Bosne i Hercegovine pri vršenju njene službe,
ili člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i
Hercegovine, predsjednika domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine,
predsjednika Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjednika Suda Bosne i Hercegovine ili
glavnog tužitelja Bosne i Hercegovine kada nisu na dužnosti, kaznit će se kaznom zatvora
najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Član 168 — Otmica predstavnika najviših institucija Bosne i Hercegovine
(1) Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili sigurnosti Bosne i
Hercegovine protupravno zatvori, drži zatvorenu ili na drugi način oduzme ili ograniči slobodu
kretanja službenoj osobi institucija Bosne i Hercegovine pri vršenju njene službe, s ciljem da
nju ili nekoga drugoga prisili da što izvrši, ne izvrši ili trpi, kaznit će kaznom zatvora od
najmanje tri godine.
(2) Ko u namjeri ugrožavanja ustavnog poretka Bosne i Hercegovine ili sigurnosti Bosne i
Hercegovine protupravno zatvori, drži zatvorenog ili na drugi način oduzme ili ograniči slobodu
kretanja članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne
i Hercegovine, predsjedniku domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine,
predsjedniku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine ili
glavnom tužitelju Bosne i Hercegovine, kaznit će kaznom zatvora od najmanje pet godina.
Član 169 — Kažnjavanje za najteže oblike krivičnih djela
(1) Za krivično djelo iz člana 156. (Napad na ustavni poredak), 157. (Ugrožavanje teritorijalne
cjeline), 161. (Podrivanje vojne i odbrambene moći), 162. (Oružana pobuna) i
163. (Špijunaža) ovog zakona, koje je imalo za posljedicu smrt jedne ili više osoba, ili je
izazvalo opasnost za život ljudi, ili je praćeno teškim nasiljima i velikim razaranjima, učinitelj
će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(2) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj s umišljajem lišio života
jednu ili više osoba, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
Član 170 — Osnivanje udruženja ili nabavljanje sredstava za učinjenje krivičnih djela iz ove glave ovog zakona
Ko osnuje udruženje u cilju učinjenja krivičnih djela iz ove glave ovog zakona, ili ko nabavi
sredstva za učinjenje krivičnih djela iz ove glave ovog zakona, kaznit će se kaznom zatvora
najmanje tri godine.
Član 171 — Genocid
Ko u cilju da potpuno ili djelimično istrijebi nacionalnu, etničku, rasnu ili vjersku skupinu
ljudi naredi učinjenje ili učini koje od ovih djela:
a) ubijanje pripadnika skupine ljudi;
b) nanošenje teške tjelesne ozljede ili duševne povrede pripadnicima skupine ljudi;
c) smišljeno nametanje skupini ljudi ili zajednici takvih životnih uvjeta koji bi mogli
posljedovati njenim potpunim ili djelomičnim istrebljenjem;
d) uvođenje mjera kojima je cilj sprječavanje rađanja unutar skupine ljudi;
e) prisilno preseljenje djece iz te u drugu skupinu ljudi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje
deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Član 172 — Zločini protiv čovječnosti
(1) Ko, kao dio širokog ili sistematičnog napada usmjerenog bilo protiv kojeg civilnog
stanovništva, znajući za takav napad, učini koje od ovih djela:
a) lišenje druge osobe života (ubistvo);
b) istrebljenje;
c) odvođenje u ropstvo,
d) deportacija ili prisilno preseljenje stanovništva;
e) zatvaranje ili drugo teško oduzimanje fizičke slobode suprotno osnovnim pravilima
međunarodnog prava;
f) mučenje;
g) prisiljavanje druge osobe, na seksualni odnos ili s njim izjednačenu seksualnu radnju
(silovanje), seksualno ropstvo, prisilnu prostituciju, prisilnu trudnoću, prisilnu
sterilizaciju ili bilo koji drugi oblik teškog seksualnog nasilja;
h) progon bilo koje grupe ljudi ili kolektiva na političkoj, rasnoj, nacionalnoj, etničkoj,
kulturnoj, vjerskoj, spolnoj ili drugoj osnovi koja je univerzalno prihvaćena kao
nedopustiva po međunarodnom pravu, u vezi s bilo kojim krivičnim djelom iz ovog
stava ovog člana, bilo kojim krivičnim djelom propisanim u ovom zakonom ili bilo
kojim krivičnim djelom u nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine;
i) prisilni nestanak osoba;
j) zločin aparthejda;
k) druga nečovječna djela slične prirode, učinjena u namjeri nanošenja velike patnje ili
ozbiljne fizičke ili psihičke povrede ili narušenja zdravlja, kaznit će se kaznom zatvora
najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(2) U smislu stava 1. ovog člana sljedeći pojmovi imaju ovo značenje:
a) Napad usmjeren bilo protiv kojeg civilnog stanovništva jest ponašanje koje uključuje
višestruko činjenje djela iz stava 1. ovog člana bilo protiv kojeg civilnog stanovništva
na osnovi ili u cilju državne politike ili politike neke organizacije da se učini takav
napad.
b) Istrebljenje uključuje namjerno nametanje takvih životnih uvjeta, a posebno
uskraćivanje pristupa hrani i lijekovima, koji mogu posljedovati uništenjem dijela
stanovništva.
c) Odvođenje u ropstvo jest vršenje nad osobom bilo kojeg ili svih ovlašćenja inače vezanih
za pravo svojine, uključujući vršenje takvog ovlašćenja pri trgovanju ljudima, posebno
ženama i djecom.
d) Deportacija ili prisilno preseljenje stanovništva jest prisilno iseljenje osoba s teritorije na
kojoj su zakonito prisutne protjerivanjem ili drugim mjerama prisile, bez osnova
dopuštenih po međunarodnom pravu.
e) Mučenje jest namjerno nanošenje snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje osobi
zadržanoj od strane počinioca ili pod nadzorom počinioca, izuzimajući bol ili patnju
koja je posljedica isključivo izvršenja zakonitih sankcija.
f) Prisilna trudnoća jest nezakonito zatočeništvo žene kojoj je prisilno prouzrokovana
trudnoća, s namjerom da se utiče na etnički sastav bilo kojeg stanovništva ili da se učine
druge teške povrede međunarodnog prava.
g) Progon jest namjerno i teško, međunarodnom pravu suprotno uskraćivanje osnovnih
prava, zbog pripadnosti skupini ljudi ili zajednici.
h) Prisilni nestanak osoba jest hapšenje, pritvaranje ili otimanje osoba, od strane ili s
dopuštenjem, podrškom ili pristankom države ili političke organizacije, uz odbijanje da
se prizna takvo lišenje slobode ili da se pruži informacija o sudbini ili o mjestu gdje se
nalaze takve osobe, s namjerom da se uklone od zaštite zakona na duže vrijeme.
i) Zločin aparthejda su nečovječne radnje slične prirode radnjama iz stava 1. ovog člana,
učinjene u kontekstu institucionaliziranog režima sistematskog potlačivanja i
dominacije jedne rasne skupine nad bilo kojom drugom rasnom skupinom ili skupinama
ljudi, učinjene s namjerom održavanja takvog režima.
Član 173 — Ratni zločin protiv civilnog stanovništva
(1) Ko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije
naredi ili učini koje od ovih djela:
a) napad na civilno stanovništvo, naselje, pojedine civilne osobe ili osobe onesposobljene
za borbu, a taj je napad posljedovao smrću, teškom tjelesnom ozljedom ili teškim
narušenjem zdravlja ljudi;
b) napad bez izbora cilja kojim se pozljeđuje civilno stanovništvo;
c) ubijanja, namjerno nanošenje osobi snažnog tjelesnog ili duševnog bola ili patnje
(mučenje), nečovječno postupanje, biološke, medicinske ili druge znanstvene
eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije, nanošenje velikih patnji ili
povreda tjelesnog integriteta ili zdravlja;
d) raseljenje, preseljenje ili prisilno odnarodnjenje ili prevođenje na drugu vjeru;
e) prisiljavanje druge osobe na seksualni odnos ili s njim izjednačenu seksualnu radnju
(silovanje), prisiljavanje na prostituciju, primjenjivanje mjera zastrašivanja i terora,
uzimanje talaca, kolektivno kažnjavanje, protupravno odvođenje u koncentracione
logore i druga protuzakonita zatvaranja, oduzimanje prava na pravično i nepristrano
suđenje, prisiljavanje na službu u neprijateljskim oružanim snagama ili u neprijateljskoj
obavještajnoj službi ili upravi;
f) prisiljavanje na prinudni rad, izgladnjivanje stanovništva, konfiskaciju imovine,
pljačkanje imovine stanovništva, protupravno, samovoljno i vojnim potrebama
neopravdano uništavanje ili prisvajanje imovine u velikim razmjerama, uzimanje
nezakonite i nesrazmjerno velike kontribucije i rekvizicije, smanjenje vrijednosti
domaće novčane jedinice ili protuzakonito izdavanje novca, kaznit će se kaznom zatvora
najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko kršeći pravila međunarodnog prava za
vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije naredi ili učini koje od ovih djela:
a) napad na objekte posebno zaštićene međunarodnim pravom ili općeopasne objekte i
postrojenja kao što su brane, nasipi i nuklearne elektrane;
b) napad bez izbora cilja na civilne objekte koji su pod posebnom zaštitom međunarodnog
prava, nebranjena mjesta i demilitarizovane zone;
c) dugotrajno oštećenje prirodnog okoliša velikih srazmjera, koje može da šteti zdravlju ili
opstanku stanovništva.
(3) Ko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata, oružanog sukoba ili okupacije, kao
okupator naredi ili učini preseljenje dijelova civilnog stanovništva svoje pripadnosti na
okupiranu teritoriju, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
Član 174 — Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika
Ko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba, prema ranjenicima,
bolesnicima, brodolomcima ili sanitetskom ili vjerskom osoblju naredi ili učini koje od ovih
djela:
a) lišenja drugih osoba života (ubistva), namjerna nanošenja osobama snažnog tjelesnog ili
duševnog bola ili patnje (mučenja), nečovječno postupanje, biološke, medicinske ili druge
znanstvene eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije;
b) nanošenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda zdravlja;
c) protupravno, samovoljno, vojnim potrebama neopravdano uništavanje ili prisvajanje u
velikim razmjerima materijala, sredstava sanitetskog transporta i zaliha sanitetskih ustanova
ili jedinica, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
Član 175 — Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika
Ko kršeći pravila međunarodnog prava, prema ratnim zarobljenicima naredi ili učini koje od
ovih djela:
a) lišenja drugih osoba života (ubistva), namjerna nanošenja osobama snažnog tjelesnog ili
duševnog bola ili patnje (mučenja), nečovječno postupanje, biološke, medicinske ili druge
znanstvene eksperimente, uzimanje tkiva ili organa radi transplantacije;
b) nanošenje velikih patnji ili ozljeda tijela ili povreda zdravlja;
c) prisiljavanje na službu u neprijateljskim oružanim snagama ili lišavanje prava na pravično i
nepristrano suđenje, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom
dugotrajnog zatvora.
Član 176 — Organiziranje grupe ljudi i podstrekavanje na učinjenje krivičnih djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina
(1) Ko organizira grupu ljudi radi učinjenja krivičnih djela iz člana 171. (Genocid), 172.
(Zločini protiv čovječnosti), 173. (Ratni zločin protiv civilnog stanovništva), 174. (Ratni zločin
protiv ranjenika i bolesnika) i 175. (Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika) ovog zakona, kaznit
će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(2) Ko postane pripadnik grupe ljudi iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(3) Pripadnik grupe ljudi iz stava 1. ovog člana koji otkrije grupu ljudi prije nego što je u
njenom sastavu ili za nju učinio krivično djelo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine, a može se i osloboditi od kazne.
(4) Ko poziva ili podstrekava na učinjenje krivičnih djela iz člana 171. do 175. ovog zakona,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Član 177 — Protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja
(1) Ko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba ubije ili rani
neprijatelja koji je odložio oružje ili se bezuvjetno predao ili nema sredstava za odbranu, kaznit
će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako je ubistvo iz stava 1. ovog člana učinjeno na svirep ili podmukao način, iz
koristoljublja ili iz drugih niskih pobuda, ili ako je ubijeno više osoba, učinitelj će se kazniti
kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(3) Ko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da u borbi
ne smije biti preživjelih pripadnika neprijateljske vojske ili vodi borbu protiv neprijatelja na toj
osnovi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Član 178 — Protupravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratištu
(1) Ko naredi da se protupravno oduzimaju stvari od ubijenih ili ranjenih na ratištu, ili ko
učini takvo oduzimanje, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivično djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno na svirep način, učinitelj će se kazniti
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Član 179 — Povrede zakona ili običaja rata
(1) Ko za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da se povrijede zakoni ili običaji rata ili ih
sam povrijedi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
(2) Povrede zakona ili običaja rata iz stava 1. ovog člana uključuju:
a) upotrebu bojnih otrova ili drugih ubojnih sredstava s ciljem izazivanja nepotrebne patnje;
b) bezobzirno razaranje gradova, naselja ili sela ili pustošenje koje nije opravdano vojnim
potrebama;
c) napad ili bombardovanje bilo kojim sredstvima nebranjenih gradova, sela, nastambi ili
zgrada;
d) pljenidbu, uništavanje ili namjerno oštećenje ustanova namijenjenih vjerskim,
dobrotvornim ili obrazovnim potrebama, nauci i umjetnosti, istorijskih spomenika i naučnih i
umjetničkih djela;
e) pljačku javne ili privatne imovine.
Član 180 — Individualna komandna odgovornost
(1) Osoba koja planira, naredi, učini ili podstrekava ili pomaže u planiranju, pripremanju ili
učinjenju krivičnih djela iz člana 171. (Genocid), 172. (Zločini protiv čovječnosti), 173. (Ratni
zločin protiv civilnog stanovništva), 174. (Ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika),
175. (Ratni zločin protiv ratnih zarobljenika), 177. (Protupravno ubijanje i ranjavanje
neprijatelja), 178. (Protupravno oduzimanje stvari od ubijenih i ranjenih na ratištu) i 179.
(Povrede zakona ili običaja rata) ovog zakona, kriva je za to krivično djelo. Službeni položaj
bilo kojeg lica, bilo da se radi o šefu države ili vlade, ili o odgovornoj službenoj osobi vlade, ne
oslobađa takvu osobu krivice niti utječe na ublažavanje kazne.
(2) Činjenica da je neko od krivičnih djela iz člana 171. do 175. i člana 177. do 179. ovog
zakona učinjeno od strane podređenog, ne oslobađa njemu nadređenu osobu od krivične
odgovornosti ukoliko je ta nedređena osoba znala ili je mogla znati da se njen podređeni sprema
učiniti takvo djelo, odnosno da je već učinio takvo djelo, a nadređena osoba je propustila da
preduzme nužne i razumne mjere da spriječi učinjenje krivičnog djela, odnosno da učinitelj tog
djela bude kažnjen.
(3) Činjenica da je neka osoba postupala po naređenju vlade ili neke njoj nadređene osobe, ne
oslobađa je krivične odgovornosti, ali može utjecati na ublažavanje kazne ako sud smatra da to
interesi pravičnosti zahtijevaju.
Član 181 — Povreda parlamentara
Ko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba vrijeđa, zlostavlja
ili zadrži parlamentara ili njegovu pratnju ili im spriječi povratak, ili na drugi način povrijedi
njihovu nepovredivost, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Član 182 — Neopravdano odgađanje povratka ratnih zarobljenika
Ko kršeći pravila međunarodnog prava, nakon završetka rata ili oružanog sukoba naredi ili
izvrši neopravdano odgađanje povratka ratnih zarobljenika ili civilnih lica, kaznit će se kaznom
zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Član 183 — Uništavanje kulturnih, historijskih i religijskih spomenika
(1) Ko kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme rata ili oružanog sukoba uništava
kulturne, historijske ili religijske spomenike, građevine ili ustanove namijenjene nauci,
umjetnosti, vaspitanju, humanitarnim ili religijskim ciljevima, kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana uništen jasno prepoznatljiv objekt koji je
kao kulturno i duhovno naslijeđe naroda pod posebnom zaštitom međunarodnog prava, učinitelj
će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
Član 184 — Zloupotreba međunarodnih znakova
(1) Ko zloupotrijebi ili neovlašćeno nosi zastavu ili znak Organizacije ujedinjenih naroda, ili
znakove ili zastave Crvenog križa ili znakove koji njima odgovaraju, ili druge priznate
međunarodne znakove kojima se obilježavaju određeni objekti radi zaštite od vojnih djelovanja,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko krivično djelo iz stava 1. ovog člana učini za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne
opasnosti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Član 185 — Zasnivanje ropskog odnosa i prijevoz osoba u ropskom odnosu
(1) Ko kršeći pravila međunarodnog prava stavi drugog u ropski ili njemu sličan odnos ili ga
drži u takvom odnosu, kupi, proda, preda drugoj osobi ili posreduje u kupovini, prodaji ili
predaji takve osobe ili podstrekava drugog da proda svoju slobodu ili slobodu osobe koju
izdržava ili se o njoj stara, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ko kršeći pravila medunarodnog prava kupi, proda, preda drugome ili posreduje u
kupovini, prodaji ili predaji liča koja nisu navršila 18 godina života radi usvajanja,
odstranjivanja dijelova ljudskog tijela, iskorištavanja radom ili u druge protivpravne svrhe
kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ko kršeći pravila međunarodnog prava prevozi osobe koje se nalaze u ropskom ili njemu
sličnom odnosu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Član 186 — Međunarodna trgovina ljudima
(1) Ko upotrebom sile ili prijetnjom upotrebe sile ili drugim oblicima prinude, otmicom,
prevarom ili obmanom, zloupotrebom ovlasti ili uticaja ili položaja bespomoćnosti ili
davanjem ili primanjem isplata ili drugih koristi, kako bi privolio lice koje ima kontrolu
nad drugim licem, vrbuje, preveze, preda, sakrije ili primi lice u svrhu iskorištavanja tog
lica u državi u kojoj to lice nema prebivalište ili čiji nije državljanin kaznit će se kaznom
zatvora od najmanje pet godina.
(2) Ko vrbuje, navodi, preveze, preda, sakrije ili primi lice koje nije navršilo 18 godina
života u svrhu iskorištavanja prostitucijom ili drugim oblikom seksualnog iskorištavanja,
prisilnim radom ili uslugama, ropstvom ili njemu sličnim odnosom, služenjem,
odstranjivanjem dijelova ljudskog tijela ili u svrhu kakvog drugog iskorištavanja u državi
u kojoj to lice nema prebivalište ili čiji nije državljanin kaznit će se kaznom zatvora od
najmanje deset godina.
(3) Ako je krivično djelo iz st. (1) i (2) ovog člana izvršilo službeno lice prilikom vršenja
službene dužnosti, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje deset godina.
(4) Ko krivotvori, pribavi ili izda putnu ili ličnu ispravu ili koristi, zadržava, oduzima,
mijenja, oštećuje, uništava putnu ili ličnu ispravu drugog lica u svrhu omogućavanja
međunarodne trgovine ljudima kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do pet
godina.
(5) Ko koristi usluge žrtve međunarodne trgovine ljudima kaznit će se kaznom zatvora u
trajanju od šest mjeseci do pet godina.
(6) Ako su izvršenjem krivičnog djela iz st. (1) i (2) ovog člana prouzrokovani teže
narušavanje zdravlja, teška tjelesna povreda ili smrt lica iz st. (1) i (2) ovog člana,
počinilac će se kazniti kaznom zatvora od najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
(7) Iskorištavanje u smislu stava (1) ovog člana podrazumijeva: prostituciju drugog lica
ili druge oblike seksualnog iskorištavanja, prisilni rad ili usluge, ropstvo ili njemu sličan
odnos, služenje, odstranjivanje dijelova ljudskog tijela ili kakvo drugo iskorištavanje.
(8) Predmeti, prijevozna sredstva i objekti upotrijebljeni za izvršenje djela bit će
oduzeti.
(9) Na postojanje krivičnog djela međunarodne trgovine ljudima bez uticaja je okolnost
da li je lice koje je žrtva međunarodne trgovine ljudima pristalo na iskorištavanje.
(10) Protiv žrtve međunarodne trgovine ljudima koju je počinilac krivičnog djela prisilio
da učestvuje u izvršenju drugog krivičnog djela neće se voditi krivični postupak ako je
takvo njeno postupanje bilo neposredna posljedica njenog statusa žrtve međunarodne
trgovine ljudima.
Član 186a — Organizirana međunarodna trgovina ljudima
(1) Ko organizira ili rukovodi grupom ili drugim udruženjem koje zajedničkim
djelovanjem počini krivično djelo iz člana 186. ovog zakona (Međunarodna trgovina
ljudima) kaznit će se kaznom zatvora od najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.
(2) Ko počini krivično djelo u okviru grupe ili drugog udruženja iz stava (1) ovog člana ili
na drugi način pomaže grupu ili udruženje kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od
najmanje deset godina.
(3) Na pripadnika organizirane grupe ili drugog udruženja iz stava (1) ovog člana
primjenjuju se odredbe člana 250. st. (4) i (5) ovog zakona (Organizirani kriminal).
Član 187 — Međunarodno navođenje na prostituciju
(1) Ko radi zarade ili druge koristi navodi, podstiče ili namamljuje drugog na pružanje
seksualnih usluga ili na drugi način omogući njegovu predaju drugome radi pružanja
seksualnih usluga ili na bilo koji način učestvuje u organiziranju ili vođenju pružanja
seksualnih usluga u državi u kojoj to lice nema prebivalište ili čiji nije državljanin kaznit
će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
(2) Činjenica da se lice koje se navodi, podstiče ili namamljuje već bavilo prostitucijom
ne utiče na postojanje krivičnog djela.
Član 189 — Krijumčarenje ljudi
(1) Ko u namjeri pribavljanja za sebe ili drugog neke koristi nedozvoljeno prevede ili omogući
prevođenje jednog ili više migranata ili drugih lica preko državne granice ili ko u tu svrhu sačini,
nabavi ili posjeduje lažne putne ili lične isprave kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(2) Ko vrbuje, preveze, sakrije, pruži zaštitu ili na drugi način omogući boravak krijumčarenih
lica u Bosni i Hercegovini kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je djelo iz stavova (1) i (2) ovog člana počinjeno u sastavu organizirane grupe ili grupe
za organizirani kriminal, zloupotrebom službenog položaja ili na način kojim se ugrožava život,
zdravlje ili sigurnost krijumčarenih lica ili je prema njima postupano u svrhu iskorištavanja ili
na drugi nečovječan ili ponižavajuči način, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri do
petnaest godina.
(4) Kaznom iz stava (3) ovog člana kaznit će se i onaj ko djelo iz stavova (1) i (2) ovog člana
počini prema licu koje nije navršilo 18 godina života.
(5) Ako je zbog djela iz stavova (1) i (2) ovog člana nastupila smrt jednog ili više
krijumčarenih lica, počinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(6) Predmeti ili prijevozna sredstva upotrijebljena za izvršenje djela bit će oduzeti.
Član 189a — Organiziranje grupe ili udruženja za izvršenje krivičnog djela krijumčarenje migranata
(1) Ko organizira grupu ili drugo udruženje za izvršenje krivičnog djela iz člana 189.
ovog zakona (Krijumčarenje ljudi) kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(2) Ko postane pripadnik grupe ili drugog udruženja iz stava (1) ovog člana ili na drugi način
pomaže grupu ili udruženje kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.
(3) Na organizatora ili vodu organizirane grupe ili drugog udruženja koji su počinili djela iz
stava (1) ovog člana i njihove pripadnike primjenjuju se odredbe iz člana 250. (Organizirani
kriminal) ovog zakona.
Član 190 — Mučenje i drugi oblici surovog i nečovječnog postupanja
(1) Službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili bilo koje drugo lice koje djeluje
u svojstvu službenog lica u institucijama Bosne i Hercegovine, po naredbi, na podsticaj ili
s izričitim ili prešutnim pristankom službenog lica u institucijama Bosne i Hercegovine ili
bilo kojeg drugog lica koje djeluje u svojstvu službenog lica u institucijama Bosne i
Hercegovine, koje nanese drugome fizičku ili duševnu bol ili tešku fizičku ili duševnu
patnju, s ciljem da od njega ili trećeg lica dobije informaciju ili priznanje ili s ciljem da se
kazni za krivično djelo koje je počinio ili se sumnja da je počinio on ili treće lice ili koje
ga zastrašuje ili prisiljava iz bilo kojeg drugog razloga zasnovanog na bilo kojoj vrsti
diskriminacije, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje šest godina.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se i službeno lice u institucijama Bosne i
Hercegovine ili bilo koje drugo lice koje djeluje u svojstvu službenog lica u institucijama
Bosne i Hercegovine koje je naredilo ili podsticalo na počinjenje krivičnog djela ili dalo
izričit pristanak ili znalo i prešutno se saglasilo s počinjenjem krivičnog djela iz stava (1)
ovog člana.
Član 190a — Prisilni nestanak
(1) Službeno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili bilo koje drugo lice koje djeluje
u svojstvu službenog lica u institucijama Bosne i Hercegovine ili po naređenju ili na
podsticaj ili s izričitim ili prešutnim pristankom službenog lica u institucijama Bosne i
Hercegovine, koje drugo lice zatvori, drži zatvoreno ili ga na drugi način liši slobode
kretanja i pri tome odbije da prizna da ga je lišilo slobode ili skriva informacije o sudbini
ili lokaciji tog lica, stavljajući ga tako izvan zaštite zakona, kaznit će se kaznom zatvora
od najmanje osam godina.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se i službeno lice u institucijama Bosne i
Hercegovine koje je naredilo ili podsticalo ili dalo izričit pristanak ili znalo i prešutno se
saglasilo s počinjenjem krivičnog djela iz stava (1) ovog člana.
(3) Ko je kao pretpostavljeni znao ili je svjesno zanemario informaciju da je njemu
podređeni počinilac počinio krivično djelo iz stava (1) ovog člana ili da se nalazi pred
počinjenjem krivičnog djela, a bio je odgovoran i imao kontrolu nad postupcima koji su
se odnosili na počinjenje krivičnog djela iz stava (1) ovog člana, pa nije preduzeo sve
potrebne i razumne mjere u njegovoj moći da spriječi ili onemogući izvršenje krivičnog
djela iz stava (1) ovog člana ili da to pitanje preda državnim vlastima radi istrage i
krivičnog gonjenja, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje osam godina.
(4) Činjenica da je neko lice postupalo po naređenju vlade ili nekog njemu nadređenog
lica ne oslobađa ga krivice, ali može uticati na ublažavanje kazne ako sud smatra da to
interesi pravičnosti zahtijevaju. Lice koje odbije izvršiti takvo naređenje neće biti
kažnjeno.
Član 191 — Uzimanje talaca
(1) Ko drugoga zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način oduzme ili ograniči slobodu
kretanja, ili ga drži i prijeti da će ga ubiti, povrijediti ili nadalje zadržavati kao taoca, u cilju da
primora Bosnu i Hercegovinu, neku drugu državu ili međunarodnu međuvladinu organizaciju
da nešto izvrši ili ne izvrši, kao izričiti ili prešutni uvjet za oslobađanje taoca, kaznit će se
kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt otete osobe, učinitelj će
se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj otetu osobu s umišljajem
lišio života, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Član 192 — Ugrožavanje osoba pod međunarodnopravnom zaštitom
(1) Ko osobu pod međunarodnopravnom zaštitom, zatvori, drži zatvorenu ili joj na drugi način
oduzme ili ograniči slobodu kretanja, u cilju da nju ili neku drugu osobu primora da nešto izvrši
ili ne izvrši, ili ko učini neko drugo nasilje prema osobi pod međunarodnopravnom zaštitom ili
protiv njezine slobode, ili napadne njezine službene prostorije, privatni smještaj ili prijevozno
sredstvo, a takav bi napad mogao ugroziti njezinu osobu ili slobodu, kaznit će se kaznom
zatvora najmanje tri godine.
(2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba,
učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj neku osobu s umišljajem
lišio života, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(4) Ko ugrozi sigurnost osobe iz stava 1. ovog člana ozbiljnom prijetnjom da će napasti nju,
njezine službene prostorije, privatni stan ili prijevozno sredstvo, kaznit će se kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.
Član 193 — Neovlašteni promet oružjem i vojnom opremom te proizvodima dvojne upotrebe
(1) Ko uvozi, izvozi, prevozi ili posreduje u prometu oružja ili vojne opreme bez dozvole
propisane zakonom Bosne i Hercegovine, ili u suprotnosti s međunarodnim pravom ili ko daje
krive podatke ili propusti prikazati činjenice u postupku davanja dozvole u skladu sa zakonom
Bosne i Hercegovine, ili ko propusti u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine registrirati
ugovor u vezi oružja ili vojne opreme, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana u pogledu proizvoda, računarskih
programa ili tehnologije koji se mogu upotrijebiti u vojne svrhe, kaznit će se kaznom zatvora
od jedne do pet godina.
(3) Ko organizira grupu ljudi u cilju učinjenja krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će
se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(4) Ko učini krivilno djelo iz člana 1. ovog zakona iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
(5) Ko počini krivično djelo iz stava (2) ovog člana iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do tri godine.
(6) Oružje, vojna oprema, proizvodi dvojne namjene, kao i sredstva za njihov transtport ili
rasturanje, bit će oduzeti.
Nedozvoljeno oružje i druga sredstva borbe
Član 193. a)
(1) Ko, protivno propisima Bosne i Hercegovine ili pravilima međunarodnog prava, izradi ili
usavrši, proizvede, nabavi, gomila ili uskladišti, nudi na prodaju ili kupuje, posreduje u
kupovini ili prodaji ili na drugi način neposredno ili posredno prenese drugome, posjeduje ili
prevozi hemijsko ili biološko oružje ili kakvo drugo sredstvo borbe koje je zabranjeno pravilima
međunarodnoga prava, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ko na bilo koji način upotrijebi hemijsko ili biološko oružje ili borbena sredstva,
zabranjena pravilima međunarodnog prava, kaznit će se kaznom zatvora od pet godina
ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(3) Ko iskoristi sredstva za kontrolu nereda kao metodu ratovanja, kaznit će se kaznom
zatvora od jedne do tri godine.
(4) Ko za vrijeme rata ili oružanog sukoba naredi da se upotrijebi hemijsko ili biološko oružje
ili kakva borbena sredstva ili način borbe koji su zabranjeni pravilima međunarodnog prava,
ili ih sam upotrijebi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(5) Ako je krivičnim djelom iz stava (1) (2) i (3) ovog člana prouzrokovana smrt jednog ili više
lica, ili su nastupile teške posljedice za zdravlje ljudi ili životinja ili teške posljedice po okoliš,
počinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(6) Ko vojno priprema upotrebu oružja, sredstva ili načina iz stava (2) ovog člana, kaznit će se
kaznom zatvora do tri godine.
(7) Hemijsko ili biološko oružje, neko drugo borbeno sredstvo zabranjeno pravilima
medunarodnog prava te sredstva za kontrolu nereda iz ovog člana, kao i sredstva za njihov
transport ili rasturanje, bit će oduzeti.
Član 193. b)
(Neovlašteni promet hemikalijama)
(1) Ko uvozi, izvozi, prevozi ili posreduje u prodaji ili prometu hemikalija bez dozvole
propisane Zakonom o implementaciji Konvencije o zabrani razvijanja, proizvodnje,
gomilanja i korištenja hemijskog oružja i o njegovom uništavanju (u daljnjem tekstu:
Zakon o implementaciji Konvencije) ili ko daje neistinite podatke u postupku izdavanja
dozvole u skladu sa Zakonom o implementaciji Konvencije, kaznit će se kaznom zatvora
od tri do deset godina.
(2) Ko organizira grupu ljudi s ciljem činjenja djela iz stava (1) ovog člana, kaznit će se
kaznom zatvora od pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(3) Ko iz nehata učini djelo iz stava (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.
(4) Hemikalije iz ovog člana bit će oduzete.
Član 193. c)
Aktivnosti protivne režimima propisanim Zakonom o implementaciji Konvencije o zabrani
razvijanja, proizvodnje, gomilanja i korištenja hemijskog oružja i o njegovom uništavanju
(1) Ko preduzme aktivnosti protivne režimima za aktivnosti koje uključuju hemikalije s
Liste 1 i Liste 2 Zakona o implementaciji Konvencije, kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do pet godina.
(2) Ko preduzme aktivnosti protivne režimima za aktivnosti koje uključuju hemikalije s
Liste 3 Zakona o implementaciji Konvencije, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do
tri godine.
(3) Ko uskladišti hemikalije bez dozvole propisane Zakonom o implementaciji
Konvencije, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do tri godine.
(4) Hemikalije iz stava (3) ovog člana bit će oduzete.
Član 194 — Neovlašteno pribavljanje i raspolaganje nuklearnim materijalom
(1) Ko nuklearni ili drugi radioaktivni materijal ili uređaj neovlašteno pribavi, primi, preda
drugome ili mu omogući da dođe u posjed ili posjeduje, koristi, prenese, preradi, odloži,
uskladišti ili raširi kaznit će se kaznom zatvora do pet godina.
(2) Ko nuklearni ili drugi radioaktivni materijal ili uređaj pribavi krađom, prevarom, silom,
prijetnjom ili bilo kojim drugim načinom zastrašivanja kaznit će se kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
(3) Ko krivičnim djelom iz stavova (1) i (2) ovog člana izazove opasnost za život ili zdravlje
ljudi ili opasnost za imovinu ili okoliš velikih razmjera kaznit će se kaznom zatvora najmanje
tri godine.
(4) Ako je zbog krivičnog djela iz stavova (1), (2) i (3) ovog člana nastupila smrt jednog ili više
liča ili šteta za imovinu ili okoliš velikih razmjera, počinilac će se kazniti kaznom zatvora
najmanje pet godina.
(5) Ko krivično djelo iz stavova (1) i (3) ovog člana počini iz nehata kaznit će se kaznom
zatvora do tri godine.
(6) Ko krivično djelo iz stava (4) ovog člana počini iz nehata kaznit će se kaznom zatvora do
deset godina.
(7) Ko, s ciljem da primora neku državu ili medunarodnu organizačiju ili fizičko ili pravno lice
da nešto učini ili ne učini, prijeti upotrebom nuklearnog materijala radi ugrožavanja života ljudi
ili imovine velikih razmjera kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(8) Nuklearni ili drugi radioaktivni materijal ili uređaj iz ovog člana te sredstva za njihov
transport bit će oduzeti.
Član 194a — Ugrožavanje nuklearnog objekta
(1) Ko počini djelo usmjereno na ometanje rada nuklearnog objekta ili koristi ili ošteti
nuklearni objekt na način kojim prouzrokuje opasnost od ispuštanja nuklearnog ili drugog
radioaktivnog materijala kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(2) Ko krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana izazove opasnost za život ili zdravlje ljudi ili
opasnost za imovinu ili okoliš velikih razmjera kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu
godinu.
(3) Ko počini krivično djelo iz stavova (1) i (2) ovog člana iz nehata kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(4) Ako je zbog krivičnog djela iz stavova (1) i (2) ovog člana nastupila smrt jednog ili više lica
ili šteta za imovinu ili okoliš velikih razmjera, počinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje
pet godina.
(5) Ko počini krivično djelo iz stava (4) ovog člana iz nehata kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(6) Prijetnja izvršenjem nekog djela iz stavova (1) i (2) ovog člana kaznit će se kaznom
zatvora do tri godine.
Član 195 — Neovlašteni promet opojnim drogama
(1) Ko neovlašteno vrši međunarodnu prodaju ili prijenos ili nudi na prodaju ili radi prodaje
kupuje, drži, prevozi ili prenosi, ili posreduje u međunarodnoj prodaji ili kupovini, šalje,
isporučuje, uvozi, izvozi ili na drugi način neovlašteno stavlja u međunarodni promet supstance
ili preparate koji su propisom proglašeni opojnim drogama, kaznit će se kaznom zatvora
najmanje tri godine.
(2) Ko organizira grupu ljudi radi učinjenja krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, ili ko postane
članom takve organizirane grupe ljudi, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ko u međunarodnoj transakciji neovlašteno pravi, nabavlja, posreduje ili daje na upotrebu
opremu, materijal ili supstancu znajući da će biti upotrijebljeni za proizvodnju opojnih droga,
kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Opojne droge i sredstva za njihovu proizvodnju oduzet će se.
Član 196 — Piratstvo
(1) Član posade ili putnik na brodu ili u zrakoplovu, izuzev vojnog i javnog broda ili
zrakoplova, koji s namjerom da sebi ili drugom pribavi imovinsku ili neimovinsku korist ili da
drugom prouzrokuje kakvu šetu, na otvorenom moru ili na teritoriji koja nije pod vlašću nijedne
države učini protupravno nasilje ili kakvu drugu prisilu protiv drugog broda ili zrakoplova ili
protiv osobe ili stvari koji se nalaze na njima, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba,
uništenje broda ili zrakoplova, ili drugo veliko razaranje, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora
najmanje pet godina.
(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj s umišljajem lišio života
jednu ili više osoba, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
Član 197 — Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme
(1) Ko silom ili prijetnjom da će upotrijebiti silu, ili drugim oblikom zastrašivanja, preuzme ili
vrši kontrolu nad zrakoplovom koji se nalazi u letu, nad brodom ili plutajućim objektom bilo
koje vrste ili fiksnom platformom, kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.
(2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba, ili je
prouzrokovano uništenje otetog zrakoplova, broda ili plutajućeg objekta ili fiksne platforme, ili
je nastupila druga imovinska šteta, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj neku osobu s umišljajem
lišio života, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Član 198 — Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi
(1) Ko izvrši nasilje prema osobi u zrakoplovu u letu, uništi službujući zrakoplov ili
prouzrokuje štetu takvom zrakoplovu, unese ili prouzrokuje unošenje u službujući zrakoplov,
bilo kojim sredstvima, eksplozivne ili druge naprave ili supstance prikladne uništiti ili oštetiti
zrakoplov, uništi ili ošteti uređaje zračne plovidbe ili navigacionih instrumenata ili ometa njihov
rad, daje obavještenja za koja mu je poznato da su lažna, propusti dužnost kontrole nad
sigurnošću leta zrakoplova, ili učini drugo nasilje ugrožavajući sigurnost leta, kaznit će se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko izvrši nasilje prema osobi na međunarodnom
aerodromu, ili uništi ili ozbiljno ošteti aerodromske uređaje ili zrakoplov izvan službe, ili omete
pružanje aerodromskih usluga.
(3) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se ko izvrši nasilje prema licu na brodu ili
plutajućem objektu ili fiksnoj platformi, uništi brod ili plutajuči objekat ili fiksnu platformu ili
prouzrokuje štetu brodu, plutajućem objektu ili njihovom teretu ili fiksnoj platformi, unese ili
prouzrokuje unošenje na brod ili plutajući objekat ili fiksnu platformu, bilo kojim sredstvima,
eksplozivne ili druge naprave ili supstance koje mogu uništiti ili oštetiti brod, plutajući objekat
ili njihov teret ili fiksnu platformu, uništiti ili oštetiti maritimne navigacione uređaje ili ometati
njihov rad, daje obavještenja za koja mu je poznato da su lažna, ili izvrši drugo nasilje
ugrožavajući sigurnu navigaciju ili sigurnost plovidbe broda ili sigurnost plutajućeg objekta ili
fiksne platforme.
(4) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. do 3. ovog člana neka osoba s umišljajem
lišena života, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom
dugotrajnog zatvora.
(5) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. do 3. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba,
ili je prouzrokovana šteta velikih razmjera na zrakoplovu, brodu ili plutajućem objektu ili
fiksnoj platformi ili druga imovinska šteta velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom
zatvora najmanje pet godina.
(6) Ko učini krivično djelo iz stava 1. do 3. ovog člana iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do tri godine.
(7) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 6. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba, ili je
prouzrokovana šteta velikih razmjera na zrakoplovu, brodu ili plutajućem objektu ili fiksnoj
platformi ili druga imovinska šteta velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
Član 199 — Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog saobraćaja
Ko uništi, ošteti ili ukloni znak koji služi sigurnosti zračnog saobraćaja, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Član 200 — Zloupotreba telekomunikacionih znakova
Ko zlonamjerno ili bez potrebe otpravi međunarodno ugovoreni znak za pozivanje u pomoć ili
znak da prijeti opasnost, ili ko telekomunikacionim znakom obmane da postoji sigurnost, ili ko
zloupotrijebi međunarodno ugovoreni telekomunikacioni znak, kaznit će se kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
Član 201 — Terorizam
(1) Ko počini teroristički čin s ciljem ozbiljnog zastrašivanja stanovništva ili prisiljavanja
organa vlasti Bosne i Hercegovine, vlade druge zemlje ili međunarodne organizacije, da što
izvrši ili ne izvrši, ili s ciljem ozbiljne destabilizacije ili uništavanja osnovnih političkih,
ustavnih, privrednih ili društvenih struktura Bosne i Hercegovine, druge zemlje ili međunarodne
organizacije, kaznit će kaznom zatvora najmanje pet godina.
(2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana nastupila smrt jedne ili više osoba,
učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje osam godina.
(3) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. ovog člana učinitelj neku osobu s umišljajem
lišio života, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
(4) Ko nabavi ili pripremi sredstvo ili ukloni prepreku ili preduzme neku drugu radnju kojom
stvori uslove za izvršenje krivičnog djela iz stava (1) ovog člana kaznit će se kaznom zatvora
od jedne do deset godina.
(5) Teroristički čin, u smislu ovog člana, podrazumijeva koju od sljedećih radnji, koja s
obzirom na svoju prirodu ili kontekst može ozbiljno oštetiti državu ili međunarodnu
organizaciju:
a) napad na život osobe koji može prouzrokovati njezinu smrt;
b) napad na fizički integritet osobe;
c) protupravno zatvaranje, držanje zatvorenom ili na drugi način oduzimanje ili
ograničavanje slobode kretanja druge osobe, s ciljem da nju ili nekoga drugoga prisili
da što izvrši, ne izvrši ili trpi (otmica) ili uzimanje talaca;
d) nanošenje velike štete objektima Bosne i Hercegovine, vlade druge države ili javnim
objektima, transportnom sistemu, objektima infrastrukture uključujući informacioni
sistem, fiksnoj platformi koja se nalazi u kontinentalnom pojasu, javnom mjestu ili
privatnoj imovini, za koju štetu je vjerovatno da će ugroziti ljudski život ili dovesti do
znatne privredne štete;
e) otmica zrakoplova, broda ili drugog sredstva javnog saobraćaja ili za prevoz roba;
f) proizvodnja, posjedovanje, sticanje, prevoz, snabdijevanje, korištenje ili
osposobljavanje za korištenje oružja, eksploziva, nuklearnog, biološkog ili hemijskog
oružja ili radioaktivnog materijala, kao i istraživanje i razvoj biološkog i hemijskog
oružja ili radioaktivnog materijala;
g) ispuštanje opasnih materija ili izazivanje požara, eksplozija ili poplava s posljedicom
ugrožavanja ljudskih života;
h) ometanje ili zaustavljanje snabdijevanja vodom, električnom energijom ili drugim
osnovnim prirodnim resursomu s posljedicom ugrožavanja ljudskih života;
i) prijetnja učinjenjem kojeg djela iz tačke a. do h. ovog stava.
Član 202 — Finansiranje terorističkih aktivnosti
(1) Ko na bilo koji način, neposredno ili posredno, da, prikupi ili na drugi način osigura
sredstva s ciljem njihove upotrebe ili znajući da će biti upotrijebljena, u cjelini ili
djelimično, za izvršenje nekog od krivičnih djela iz čl. 191. (Uzimanje talaca), 192.
(Ugrožavanje lica pod međunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje
ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194.a (Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196.
(Piratstvo), 197. (Otmica aviona ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198.
(Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje
i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog saobraćaja), 200. (Zloupotreba
telekomunikacionih znakova), 201. (Terorizam), 202.a (Javno podsticanje na terorističke
aktivnosti), 202.b (Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti), 202.c ovog zakona (Obuka za
izvođenje terorističkih aktivnosti) ili svakog drugog krivičnog djela koje može
prouzrokovati smrt ili težu tjelesnu povredu civila ili lica koje aktivno ne učestvuje u
neprijateljstvima u oružanom sukobu, kada je svrha takvog djela, po njegovoj prirodi ili
kontekstu, zastrašivanje stanovništva ili prisiljavanje organa vlasti Bosne i Hercegovine
ili drugih vlasti ili međunarodne organizacije da nešto učini ili ne učini, bez obzira na to
da li su terorističke aktivnosti izvršene i da li su sredstva korištena za izvršavanje
terorističkih aktivnosti, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se ko na bilo koji način, neposredno ili
posredno, da ili prikupi ili na drugi način osigura sredstva:
a) s ciljem da se ona, u potpunosti ili djelimično, upotrijebe u bilo koju svrhu od
terorističkih organizacija ili pojedinačnih terorista, ili
b) znajući da će, u potpunosti ili djelimično, biti upotrijebljena za izvršenje krivičnih
djela iz stava (1) ovog člana od terorističkih organizacija ili pojedinačnih terorista.
(3) Prikupljena sredstva namijenjena za izvršenje ili nastala izvršenjem krivičnog djela
iz stava (1) ovog člana bit će oduzeta.
(4) Sredstvima iz st. (1) i (2) ovog člana smatraju se sredstva svake vrste, bilo da se sastoje
u stvarima ili pravima, bilo materijalna ili nematerijalna, pokretna ili nepokretna, bez
obzira na to kako su stečena te pravni dokumenti ili instrumenti u svakom obliku,
uključujući i elektronske ili digitalne, koji dokazuju vlasništvo ili pravo vlasništva nad
imovinom, uključujući, ali ne ograničavajući se na bankarske kredite, putničke čekove,
bankarske čekove, novčane naloge, udjele, vrijednosne papire, obveznice, mjenice i
kreditna pisma.
Član 202a — Javno podsticanje na terorističke aktivnosti
Ko javno, putem sredstva informiranja, distribuira ili na bilo koji drugi način uputi poruku
javnosti koja ima za cilj podsticanje drugog na izvršenje krivičnog djela iz članova: 191.
(Uzimanje talaca),192. (Ugrožavanje osoba pod medunarodnopravnom zaštitom) 194.
(Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a. (Ugrožavanje
nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne
platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199.
(Uništenje i uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog saobraćaja), 200. (Zloupotreba
telekomunikačionih znakova), 201. (Terorizam), 202. (Finansiranje terorističkih aktivnosti),
202b. (Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti), 202c (Obuka za izvodenje terorističkih
aktivnosti) i 202d. (Organiziranje terorističke grupe) ovog zakona kaznit će se kaznom zatvora
najmanje tri godine.
Član 202b — Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti
Ko vrbuje ili navodi drugoga da počini ili učestvuje ili pomaže u izvršenju ili da se pridruži
terorističkoj grupi radi izvršenja nekog od krivičnih djela iz članova: 191. (Uzimanje talaca),
192. (Ugrožavanje osoba pod međunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje
ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a. (Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196.
(Piratstvo), 197. (Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198.
(Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i
uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog saobraćaja), 200. (Zloupotreba
telekomunikacionih znakova), 201. (Terorizam), 202 (Finansiranje terorističkih aktivnosti)
202a. (Javno podsticanje na terorističke aktivnosti) ili 202c. (Obuka za izvođenje terorističkih
aktivnosti) ovog zakona kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
Član 202c — Obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti
(1) Ko drugog osposobi za izradu ili korištenje eksploziva, vatrenog oružja ili drugog oružja ili
štetnih ili opasnih materija ili eksplozivnih naprava ili poduči o drugim konkretnim metodama,
tehnikama ili vještinama u svrhu izvršenja nekog od krivičnih djela iz članova: 191. (Uzimanje
talaca), 192. (Ugrožavanje osoba pod međunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno
pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim materijalom), 194a. (Ugrožavanje nuklearnog objekta),
196. (Piratstvo), 197. (Otmica zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198.
(Ugrožavanje sigurnosti zračne ili morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i
uklanjanje znakova koji služe sigurnosti zračnog saobraćaja), 200. (Zloupotreba
telekomunikacionih znakova), 201. (Terorizam), 202. (Finansiranje terorističkih aktivnosti),
202a. (Javno podsticanje na terorističke aktivnosti) ili 202b. (Vrbovanje radi terorističkih
aktivnosti) kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se i osoba koja da sredstva za obuku ili na bilo
koji način stavi na raspolaganje prostoriju ili drugi prostor, znajući da će biti upotrijebljeni za
izvršenje krivičnog djela iz stava (1) ovog člana.
Član 202d — Organiziranje terorističke grupe
(1) Ko organizira terorističku grupu ili na drugi način udružuje najmanje tri lica radi izvršenja
nekog od krivičnih djela iz članova: 191. (Uzimanje talaca), 192. (Ugrožavanje osoba pod
međunarodnopravnom zaštitom), 194. (Neovlašteno pribavljanje ili raspolaganje nuklearnim
materijalom), 194a. (Ugrožavanje nuklearnog objekta), 196. (Piratstvo), 197. (Otmica
zrakoplova ili broda ili zauzimanje fiksne platforme), 198. (Ugrožavanje sigurnosti zračne ili
morske plovidbe ili fiksnih platformi), 199. (Uništenje i uklanjanje znakova koji služe
sigurnosti zračnog saobraćaja), 200. (Zloupotreba telekomunikacionih znakova), 201.
(Terorizam), 202. (Finansiranje terorističkih aktivnosti), 202a. (Javno podsticanje na
terorističke aktivnosti), 202b. (Vrbovanje radi terorističkih aktivnosti) ili 202c. (Obuka za
izvodenje terorističkih aktivnosti) kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(2) Ko postane pripadnik grupe iz stava (1) ovog člana ili na bilo koji drugi način učestvuje u
aktivnostima terorističke grupe, uključujući pružanje finansijske i bilo koje druge pomoći,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(3) Pripadnik grupe iz stava (1) ovog člana koji otkrije grupu prije nego što je u njenom sastavu
ili za nju počinio krivično djelo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri
godine, a može biti i oslobođen kazne.
Član 203 — Neizvršavanje naredbi i presuda međunarodnog krivičnog suda
Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, institucijama entiteta i institucijama
Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, koja odbije postupiti po naredbi međunarodnog krivičnog
suda da se liši slobode ili pritvori ili izruči međunarodnom krivičnom sudu osoba protiv koje je
pokrenut postupak pred međunarodnim krivičnim sudom, ili na drugi način onemogućava
izvršenje te naredbe, ili koja odbije izvršenje pravosnažne i izvršne presude međunarodnog
krivičnog suda ili na drugi način onemogućava izvršenje takve presude, kaznit će se kaznom
zatvora od jedne do deset godina.
Član 203a — Neizvršavanje odluka visokog predstavnika
(1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Osoba iz stavka (1), kojoj je izravno ili neizravno naloženo da se ponaša na način iz stavka (1) ovog članka, a osjećala se prinudnom da izvrši takav nalog kako ne bi izgubila sredstva za život ili ne bi bila izložena zlostavljanju na radnom mjestu, ali je obavijestila nadređenog da bi se takvim radnjama moglo počiniti kazneno djelo, može se blaže kazniti.
(3) Osoba iz stavka (1) kojoj je izravno ili neizravno naloženo da se ponaša na način iz stavka (1) ovog članka, ali koja je o takvoj situaciji obavijestila nadležnog tužitelja, oslobodit će se kazne.
(4) Za kazneno djelo iz stavka (1) ovog članka izreći će se sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti.
(5) U skladu s člancima 113. i 114. ovog zakona, osuda za kaznena djela iz stavka (1) ovog članka ima za pravnu posljedicu osude:
a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava; i
d) zabranu stjecanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.
Član 204 — Povreda ravnopravnosti u vršenju privredne djelatnosti
Ko zloupotrebom svog službenog ili uticajnog položaja ili ovlaštenja u institucijama Bosne i
Hercegovine ograniči slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, između entiteta ili
između entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine, uskrati ili ograniči pravo privrednog
društva ili druge pravne osobe da se na teritoriji drugog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine bavi prometom robe i usluga, ili stavi privredno društvo ili drugu pravnu osobu u
neravnopravan položaj prema drugim pravnim osobama u pogledu uvjeta za rad ili za vršenje
prometa robe i usluga, ili ograniči slobodnu razmjenu robe i usluga između entiteta i Brčko
Distrikta Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Član 205 — Krivotvorenje novca
(1) Ko načini lažan novac s ciljem da ga stavi u opticaj kao pravi, ili ko preinači pravi novac s
ciljem da ga stavi u opticaj, ili ko lažan novac stavi u opticaj, kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko pribavlja lažan novac s ciljem da ga stavi u
opticaj kao pravi.
(3) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. i 2. ovog člana došlo do poremećaja u privredi
Bosne i Hercegovine, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(4) Ko lažan novac koji je primio kao pravi stavi u opticaj, ili ko zna da je lažan novac načinjen
ili da je lažan novac stavljen u opticaj, pa to ne prijavi, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do jedne godine.
(5) Lažan novac će se oduzeti.
Član 206 — Krivotvorenje vrijednosnih papira
(1) Ko načini lažne vrijednosne papire izdate na osnovu propisa Bosne i Hercegovine s ciljem
da ih stavi u opticaj kao prave, ili ko preinači takve prave vrijednosne papire s ciljem da ih stavi
u opticaj, ili ko stavi takve lažne vrijednosne papire u opticaj, kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana došlo do poremećaja u privredi Bosne i
Hercegovine, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
(3) Lažni vrijednosni papiri će se oduzeti.
Član 207 — Krivotvorenje znakova za vrijednost
(1) Ko načini lažne taksene ili poštanske marke ili druge znakove za vrijednost izdate na osnovu
propisa Bosne i Hercegovine, ili ko preinači koji od takvih pravih znakova za vrijednost s ciljem
da ih upotrijebi kao prave ili da ih drugom da na upotrebu, ili ko takve lažne znakove za
vrijednost upotrijebi kao prave ili ih s tim ciljem pribavi, kaznit će se novčanom kaznom ili
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako su znakovi za vrijednost iz stava 1. ovog člana veće vrijednosti, učinitelj će se kazniti
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ko odstranjenjem žiga kojim se znakovi iz stava 1. ovog člana poništavaju ili kojim drugim
načinom u svrhu ponovne upotrebe ide za tim da takvim znakovima da izgled kao da nisu
upotrijebljeni, ili ko takve upotrijebljene znakove za vrijednost upotrijebi ili proda kao da važe,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(4) Lažni znakovi za vrijednost će se oduzeti.
Član 208 — Krivotvorenje znakova za obilježavanje robe, mjera i tegova
(1) Ko s ciljem da ih upotrijebi kao prave, načini lažne pečate, žigove, marke ili druge znakove
za obilježavanje domaće ili strane robe, kojima se žigoše zlato, srebro, stoka, drvo ili neka druga
roba, ili ko s istim ciljem takve prave znakove preinači, ili ko takve lažne znakove upotrijebi
kao prave, a takvo djelo ugrožava zajednički ekonomski prostor Bosne i Hercegovine, kaznit
će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko krivotvori mjere ili tegove, ugrožavajući
zajednički ekonomski prostor Bosne i Hercegovine.
(3) Lažni znakovi, mjere i tegovi će se oduzeti.
Član 209 — Pranje novca
(1) Ko novac ili drugu imovinu za koje zna da su pribavljeni počinjenjem krivičnog djela
primi, zamijeni, drži, raspolaže njima, koristi u privrednom ili drugom poslovanju, vrši
konverziju ili njihov prijenos ili na drugi način prikrije ili pokuša prikriti njihovu
prirodu, izvor, lokaciju, raspolaganje, kretanje, vlasništvo ili drugo pravo, a takav novac
ili imovinska korist su pribavljeni počinjenjem krivičnog djela:
a) u inozemstvu ili na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine ili na teritoriji dva entiteta ili
na teritoriji jednog entiteta i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine ili
b) koje je propisano Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine ili drugim zakonom na
državnom nivou,
kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do osam godina.
(2) Ako je počinilac djela iz stava (1) ovog člana istovremeno i počinilac ili saučesnik u
krivičnom djelu kojim je pribavljen novac ili imovinska korist iz stava (1) ovog člana, kaznit
će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako vrijednost novca ili imovinske koristi iz stava 1. ovog člana prelazi iznos od 200.000
KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Ako je pri učinjenju krivičnog djela iz stava 1. i 2. ovog člana učinitelj postupio nehatno u
odnosu na okolnost da su novac ili imovinska korist pribavljeni krivičnim djelom, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(5) Novac, imovinska korist, prihod, profit ili druga korist iz imovinske koristi ostvarene
krivičnim djelom iz st. (1) do (4) ovog člana oduzet će se.
(6) Znanje, namjera ili svrha kao elementi radnje krivičnog djela iz stava (1) ovog člana
mogu se cijeniti na osnovu objektivnih činjeničnih okolnosti.
Član 210 — Porezna utaja ili prevara
(1) Ko izbjegne da plati davanja propisana poreznim zakonodavstvom Bosne i Hercegovine
nepružanjem zahtijevanih podataka ili pružanjem lažnih podataka o svojim stečenim
oporezivim prihodima ili o drugim činjenicama koje su od uticaja na utvrđivanje iznosa
obaveza, a iznos poreza čije se plaćanje izbjegava prelazi iznos od 10.000 KM, kaznit će se
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se i onaj ko, u namjeri da ostvari pravo na povrat
ili kredit po osnovu indirektnih poreza propisanih poreznim zakonodavstvom Bosne i
Hercegovine, podnese poreznu prijavu neistinitog sadržaja sa iskazanim iznosom za povrat ili
kredit indirektnih poreza koji prelazi 10.000 KM.
(3) Ko počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava
prelazi 50.000 KM, ili ko počini krivično djelo iz stava (2) ovog člana, a iskazani iznos povrata
ili kredita po osnovu indirektnih poreza prelazi 50.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(4) Ko počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava
prelazi 200.000 KM, ili ko počini krivično djelo iz stava (2) ovog člana, a iskazani iznos povrata
ili kredita po osnovu indirektnih poreza prelazi 200.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od
najmanje tri godine.
Član 210a — Nedozvoljen promet akciznih proizvoda
(1) Ko nezakonito proizvede, stavi u promet odnosno proda ili prodaje proizvode koji nisu
obilježeni kontrolnim i poreznim markicama na način propisan poreznim zakonodavstvom
Bosne i Hercegovine kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Proizvodi iz stava (1) ovog člana bit će oduzeti.
Član 210b — Nedozvoljeno skladištenje robe
(1) Ko uskladišti robu na koju se plaća porez po poreznom zakonodavstvu Bosne i
Hercegovine u prostoriji koja nije registrirana za tu namjenu u skladu sa zakonom ili ko
dozvoli da se u njegovoj prostoriji uskladišti roba, a prostorija nije za to registrirana, kaznit će
se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se i onaj ko u prostoriji registriranoj u skladu sa
zakonom za skladištenje robe uskladišti robu na koju se plaća porez po poreznom
zakonodavstvu Bosne i Hercegovine za koju ne postoji propisana dokumentacija o porijeklu
robe i plaćenom porezu.
Član 211 — Neplaćanje poreza
(1) Ko prenosom ili otuđenjem imovine, gašenjem privrednog subjekta ili na drugi način
onemogući naplatu prijavljenog poreza propisanog poreznim zakonodavstvom Bosne i
Hercegovine, a iznos obaveze čije se plaćanje izbjegava prelazi 50.000 KM, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko počini djelo iz stava (1) ovog člana, a iznos poreza čije se plaćanje izbjegava prelazi
100.0000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ko počini djelo iz stava (1) ovog člana, a iznos poreza čije se plaćanje izbjegava prelazi
200.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Ako počinilac plati obaveze iz stavova (1), (2) i (3) ovog člana, može se osloboditi kazne.
Član 212 — Nedopuštena trgovina
(1) Ko neovlašteno prodaje, kupuje ili vrši razmjenu robe ili predmeta čiji je promet zabranjen
ili ograničen propisima Bosne i Hercegovine ili međunarodnim pravom, ako takvim djelom nije
učinjeno drugo krivično djelo za koje je propisana teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora od
jedne do deset godina.
(2) Roba i predmeti iz stava 1. ovog člana oduzet će se.
Član 213 — Nedopuštena proizvodnja
(1) Ko proizvede ili preradi robu čija je proizvodnja ili prerađivanje zabranjeno propisima
Bosne i Hercegovine ili međunarodnim pravom, ako takvim djelom nije učinjeno drugo
krivično djelo za koje je propisana teža kazna, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(2) Roba iz stava 1. ovog člana i sredstva za njenu proizvodnju ili preradbu će se oduzeti.
Član 214 — Krijumčarenje
(1) Ko preko carinske linije prenese robu veće vrijednosti, izbjegavajući mjere carinske
kontrole, ili ko se izbjegavajući mjere carinske kontrole bavi prenošenjem robe preko carinske
linije, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko bez odgovarajućeg odobrenja, izbjegavajući mjere carinske kontrole, preko carinske
linije prenese robu čiji je uvoz ili izvoz zabranjen, ograničen ili zahtijeva posebno odobrenje ili
dozvolu nadležnog organa, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako su krivičnim djelom iz stava 1. i 2. ovog člana preko carinske linije preneseni predmeti,
roba ili supstance koji su opasni po život ili zdravlje ljudi ili predstavljaju opasnost za javnu
sigurnost, ili je to krivično djelo učinjeno upotrebom oružja, sile ili prijetnje, učinitelj će se
kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Roba, supstance i drugi predmeti iz stavova od (1) do (3) ovog člana bit će oduzeti.
(5) Prijevozno sredstvo čija su tajna ili skrovita mjesta iskorištena za prijenos robe iz stava 1.
do 3. ovog člana, ili koje je namijenjeno za učinjenje krivičnog djela iz stava 1. do 3. ovog
člana, oduzet će se ako je vlasnik ili korisnik prijevoznog sredstva to znao ili je mogao ili bio
dužan znati.
Član 215 — Organiziranje grupe ljudi ili udruženja za krijumčarenje ili rasturanje neocarinjene robe
(1) Ko organizira grupu ljudi ili drugo udruženje za organizirano krijumčarenje, ili mrežu
preprodavača ili posrednika za prodaju ili za rasturanje neocarinjene robe, kaznit će se kaznom
zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko postane član grupe ljudi ili udruženja iz stava 1. ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora
najmanje jednu godinu.
Član 216 — Carinska prijevara
(1) Ko u namjeri da on ili ko drugi izbjegne plaćanje carine ili drugih dadžbina koje se plaćaju
prigodom uvoza robe a čiji iznos prelazi 5.000 KM, načini ili podnese carinskom organu
krivotvorenu carinsku ispravu, uvjerenje ili drugi dokument koji je lažan, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako obaveza iz stava 1. ovog člana prelazi iznos od 20.000 KM, učinitelj će se kazniti
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako obaveza iz stava 1. ovog člana prelazi iznos od 80.000 KM, učinitelj će se kazniti
kaznom zatvora najmanje tri godine.
Član 217 — Primanje dara i drugih oblika koristi
(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine uključujući i stranu
službenu osobu ili međunarodnog službenika, ili arbitra ili sudiju porotnika koja zahtijeva ili
primi dar ili kakvu drugu korist za sebe ili za drugu osobu ili koja primi obećanje dara ili kakve
koristi, za sebe ili za drugu osobu da u okviru svoje funkcije izvrši što ne bi smjela izvršiti ili
da ne izvrši što bi morala izvršiti ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju službenog ili
odgovornog lica, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine uključujući i stranu
službenu osobu ili međunarodnog službenika, ili arbitra ili sudiju porotnika koja zahtijeva ili
primi dar ili kakvu korist, za sebe ili za drugu osobu ili koja primi obećanje dara ili kakve koristi,
za sebe ili za drugu osobu da u okviru svoje funkcije izvrši što bi morala izvršiti ili ko
posreduje pri ovakvom podmićivanju službenog ili odgovornog lica ili da ne izvrši što ne
bi smjela izvršiti, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Kaznom iz stava 2. ovog člana kaznit će se službena ili odgovorna osoba u institucijama
Bosne i Hercegovine uključujući i stranu službenu osobu ili međunarodnog službenika ili
arbitra ili sudiju porotnika, koja poslije vršenja ili nevršenja iz stava 1. i 2. ovog člana, a u
vezi s tim, zahtijeva ili primi dar ili kakvu drugu korist za sebe ili za drugu osobu.
(4) Primljeni dar ili imovinska korist oduzet će se.
Član 218 — Davanje dara i drugih oblika koristi
(1) Ko službenoj ili odgovornoj osobi u institucijama Bosne i Hercegovine uključujući i stranu
službenu osobu, ili međunarodnog službenika ili arbitra ili sudiju porotnika učini ili obeća
dar ili kakvu drugu korist, za nju ili drugu osobu, da u okviru svoje funkcije izvrši što ne bi
smjela izvršiti ili da ne izvrši što bi morala izvršiti, ili ko posreduje pri ovakvom podmićivanju
službene ili odgovorne osobe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko službenoj ili odgovornoj osobi u institucijama Bosne i Hercegovine uključujući i stranu
službenu osobu, ili međunarodnog službenika ili arbitra ili sudiju porotnika učini ili obeća
dar ili kakvu drugu korist za nju ili drugu osobu, da u okviru svoje funkcije izvrši što bi
morala izvršiti ili da ne izvrši što ne bi smjela izvršiti, ili ko posreduje pri ovakvom
podmićivanju službene ili odgovorne osobe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do tri godine.
(3) Učinitelj krivičnog djela iz stava 1. i 2. ovog člana koji je dao mito na zahtjev službene ili
odgovorne osobe u institucijama Bosne i Hercegovine uključujući i stranu službenu osobu ili
međunarodnog službenika, ili arbitra ili sudiju porotnika i prijavio krivično djelo prije
njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno,može se osloboditi od kazne.
(4) Primljeni dar ili imovinska korist oduzet će se.
Član 219 — Primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem
(1) Ko posredno ili neposredno zahtijeva ili zaprimi ili prihvati nagradu ili kakvu drugu
korist ili obećanje nagrade ili kakve druge koristi, za sebe ili drugoga, da korištenjem svog
stvarnog ili pretpostavljenog službenog ili društvenog ili uticajnog položaja ili drugog
statusa posreduje da službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili
strano službeno lice ili međunarodni službenik ili arbitar ili sudija porotnik izvrši ili ne
izvrši službenu ili drugu radnju kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do
pet godina.
(2) Ko posreduje, koristeći svoj službeni ili društveni ili uticajni položaj ili drugi status,
da službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili strano službeno lice
ili međunarodni službenik ili arbitar ili sudija porotnik izvrši ili ne izvrši službenu ili
drugu radnju kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od jedne do osam godina.
(3) Ako je počinilac za počinjenje krivičnog djela iz stava (2) ovog člana zahtijevao ili
primio ili prihvatio nagradu ili kakvu drugu korist za sebe ili drugoga, kaznit će se
kaznom zatvora u trajanju od jedne do deset godina.
(4) Primljena nagrada ili kakva druga korist bit će oduzeta.
Član 219a — Davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem
(1) Ko posredno ili neposredno licu koje ima službeni ili društveni ili uticajni položaj ili
drugi status učini ili ponudi ili obeća nagradu ili kakvu drugu korist da posreduje da
službeno ili odgovorno lice u institucijama Bosne i Hercegovine ili strano službeno lice ili
međunarodni službenik ili arbitar ili sudija porotnik izvrši ili ne izvrši službenu ili drugu
radnju kaznit će se kaznom zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko posredno ili neposredno, na zahtjev lica koje ima službeni ili društveni ili uticajni
položaj ili drugi status, počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana i prijavi krivično djelo
prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno može se osloboditi kazne.
(3) Primljena nagrada ili kakva druga korist bit će oduzeta, a u slučaju iz stava (2) ovog
člana može se vratiti licu koje je dalo nagradu ili kakvu drugu korist.
Član 219b — Podmićivanje na izborima i u službi koja se finansira iz javnih sredstava
(1) Ko posredno ili neposredno zatraži, zahtijeva ili uzme novac ili bilo koji finansijski instrument ili drugu vrijednost ili drugu materijalnu ili nematerijalnu korist ili prednost ili uslugu ili bilo kakvu vrstu poticaja za sebe ili za drugoga, uključujući i pravnu osobu, ili ponudu ili obećanje takve koristi ili prednosti ili poticaja za sebe ili za drugoga, uključujući i pravnu osobu, kako bi učinio nešto što inače ne bi smio učiniti ili propustio da učini nešto što bi inače bio dužan učiniti u vršenju službene dužnosti ili predstojeće službene dužnosti, u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou Bosne i Hercegovine, ili ko posreduje u takvom pasivnom podmićivanju, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina i novčanom kaznom.
(2) Ko posredno ili neposredno zatraži, zahtijeva ili uzme novac ili bilo koji finansijski instrument ili drugu vrijednost ili drugu materijalnu ili nematerijalnu korist ili prednost ili uslugu ili bilo kakvu vrstu poticaja za sebe ili za drugoga, uključujući i pravnu osobu, ili ponudu ili obećanje takve koristi ili prednosti ili poticaja za sebe ili za drugoga, uključujući i pravnu osobu, kako bi učinio nešto što bi inače i bio dužan učiniti ili propustio da učini nešto što inače i ne bi smio učiniti u vršenju službene dužnosti ili predstojeće službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou Bosne i Hercegovine, ili ko posreduje u takvom pasivnom podmićivanju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom.
(3) Ko posredno ili neposredno ponudi, obeća ili dade novac ili bilo koji finansijski instrument ili drugu vrijednost ili drugu materijalnu ili nematerijalnu korist ili prednost ili uslugu ili bilo kakvu vrstu poticaja, nekoj osobi, i za tu osobu ili drugoga, uključujući i pravnu osobu, a koja može iskoristiti službenu dužnost ili predstojeću službenu dužnost u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou Bosne i Hercegovine, da učini nešto što inače i ne bi smjela učiniti ili da propusti da učini nešto što bi inače i bila dužna učiniti, ili ko posreduje u takvom aktivnom podmićivanju, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom.
(4) Ko posredno ili neposredno ponudi, obeća ili dade novac ili bilo koji finansijski instrument ili drugu vrijednost ili drugu materijalnu ili nematerijalnu korist ili prednost ili uslugu ili bilo kakvu vrstu poticaja, nekoj osobi, i za tu osobu ili drugoga, uključujući i pravnu osobu, a koja može iskoristiti službenu dužnost ili predstojeću službenu dužnost u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou Bosne i Hercegovine, da učini nešto što bi inače i bila dužna učiniti ili da propusti da učini nešto što inače i ne bi smjela učiniti, ili ko posreduje u takvom aktivnom podmićivanju, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine i novčanom kaznom.
(5) Ko u vršenju službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou Bosne i Hercegovine, učini nešto što inače ne bi smio učiniti ili propusti da učini nešto što bi inače bio dužan učiniti, kad ne bi bilo novca ili finansijskog instrumenta ili druge vrijednosti ili druge materijalne ili nematerijalne koristi ili prednosti ili usluge ili bilo kakve vrste poticaja za sebe ili za drugoga, uključujući i pravnu osobu, bez obzira kada je takav neprikladan poticaj zaprimljen ili obećan, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina i novčanom kaznom.
(6) Krivična djela iz ovog člana postoje bez obzira na to jesu li učinilac iz stava (1), (2) i (5) ovog člana ili osoba koju je učinilac iz stava (3) i (4) ovog člana nastojao pobuditi, ispunjavali uvjete da djeluju, iz razloga što nisu preuzeli dužnost ili nisu bili nadležni ili iz bilo kojeg drugog razloga.
(7) Za krivična djela iz stava (1) do (5) izreći će se mjera sigurnosti zabrane vršenja dužnosti iz stava (1) do (5) ovog člana.
(8) Novac ili drugi finansijski instrument ili druga vrijednost ili korist ili drugi poticaj iz stava (1) do (5) oduzet će se.
(9) Imovinska korist, prihod, dobit ili druga korist proistekla iz imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnih djela iz stava (1) do (5) i svaka druga korist proistekla iz vrijednosti ili koristi ili prednosti ili usluge ili drugog poticaja iz stava (1) do (5) ovog člana, oduzet će se.
(10) U skladu s članovima 113. i 114. ovog zakona, osude za krivična djela iz stava (1) do (5) ovog člana imaju za pravnu posljedicu osude:
a) prestanak službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou Bosne i Hercegovine, i prestanak takvog zaposlenja;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou Bosne i Hercegovine, u trajanju od pet godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne;
d) zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz javnih sredstava na nivou Bosne i Hercegovine, u trajanju od pet godina od dana izdržane, oproštene ili zastarjele kazne.
Član 220 — Zloupotreba položaja ili ovlaštenja
(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine, koja iskorištavanjem
svog službenog položaja ili ovlaštenja, prekoračivši granice svog službenog ovlaštenja ili ne
izvršivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugom nanese kakvu
štetu ili teže povrijedi prava drugog, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji
prelazi 10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji
prelazi 50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Pribavljena korist bit će oduzeta.
Član 221 — Pronevjera u službi
(1) Ko s ciljem da sebi ili drugom pribavi protupravnu imovinsku korist prisvoji novac,
vrijednosne papire ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene u službi ili uopće na položaju
u institucijama Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji
prelazi 10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji
prelazi 50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Novac, vrijednosni papiri ili druge pokretne stvari, te pribavljena korist bit će oduzeti.
Član 222 — Prijevara u službi
(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja s ciljem da sebi ili
drugom pribavi protupravnu imovinsku korist, podnošenjem lažnih obračuna ili na drugi način
dovede u zabludu ovlaštenu osobu da izvrši nezakonitu isplatu, kaznit će se kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji
prelazi 10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava 1. ovog člana pribavljena imovinska korist u iznosu koji
prelazi 50.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Pribavljena imovinska korist bit će oduzeta.
Član 223 — Posluga u službi
Ko se neovlašteno posluži novcem, vrijednosnim papirom ili drugim pokretnim stvarima koje
su mu povjerene u službi ili uopće na radu u institucijama Bosne i Hercegovine, ili te stvari
drugom neovlašteno da na poslugu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Član 224 — Nesavjestan rad u službi
(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja svjesnim kršenjem
zakona, drugih propisa ili općeg akta ili propuštanjem dužnosti nadzora, očigledno nesavjesno
postupi u vršenju dužnosti, pa usljed toga nastupi teža povreda prava drugog ili imovinska šteta
koja prelazi iznos od 1.000 KM, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je usljed krivičnog djela iz stava 1. ovog člana došlo do teške povrede prava drugog ili
je nastupila imovinska šteta koja prelazi iznos od 10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom
zatvora od jedne do deset godina.
Član 226 — Krivotvorenje službene isprave
(1) Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja u službenu ili
poslovnu ispravu, knjigu ili spis unese neistinite podatke ili ne unese kakav važan podatak, ili
svojim potpisom, odnosno službenim pečatom ovjeri službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili
spis s neistinitim sadržajem, ili koja svojim potpisom, odnosno službenim pečatom omogući
pravljenje takve isprave, knjige ili spisa s neistinitim sadržajem, kaznit će se kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se i službena ili odgovorna osoba koja neistinitu
službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis upotrijebi u službi ili poslovanju kao da su istiniti,
ili koja službenu ili poslovnu ispravu, knjigu ili spis uništi, prikrije, u većoj mjeri ošteti ili na
drugi način učini neupotrebljivom.
Član 227 — Protuzakonita naplata i isplata
Službena ili odgovorna osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja od drugog naplati nešto
što drugi nije dužan da plati, ili naplati više nego što je dužan da plati, ili koja pri isplati ili
predaji kakvih stvari manje isplati, odnosno preda, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
Član 228 — Protuzakonito oslobođenje osobe lišene slobode
Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja protuzakonito oslobodi osobu lišenu
slobode koja joj je povjerena na čuvanje, ili joj pomogne da pobjegne, ili joj omogući
nedopuštenu vezu ili prepisku radi pripremanja bijegstva, kaznit će se kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
Član 229 — Protuzakonito prisvajanje stvari pri pretresanju ili izvršenju
Službena osoba u institucijama Bosne i Hercegovine koja pri pretresanju stana, prostorija ili
osoba, ili pri izvršenju oduzme pokretnu stvar s ciljem da njenim prisvajanjem pribavi sebi ili
drugom protupravnu imovinsku korist, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
Član 230 — Neprijavljivanje krivičnog djela ili učinitelja
(1) Ko zna za učinitelja krivičnog djela za koje se po zakonu Bosne i Hercegovine može izreći
kazna dugotrajnog zatvora, ili ko samo zna da je takvo djelo učinjeno, pa to ne prijavi, iako od
takve prijave ovisi blagovremeno otkrivanje učinitelja ili krivičnog djela, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi
krivično djelo za koje je saznala u vršenju svoje dužnosti, ako se za to krivično djelo po zakonu
Bosne i Hercegovine može izreći kazna zatvora pet godina ili teža kazna.
(3) Za krivično djelo iz stava 1. i 2. ovog člana neće se kazniti osoba kojoj je učinitelj bračni
partner, osoba koja živi s njim u vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili
sestra, usvojitelj ili usvojenik i njihov bračni partner ili osoba s kojom žive u vanbračnoj
zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik učinitelja.
Član 231 — Neprijavljivanje osobe koja je optužena od strane međunarodnog krivičnog suda
(1) Ko, znajući za optužnicu i znajući gdje se kreće ili nalazi osoba optužena od strane
međunarodnog krivičnog suda, ne prijavi kretanje ili mjesto gdje se ta osoba nalazi, iako
blagovremen pronalazak te osobe ovisi o takvoj prijavi, kaznit će se kaznom zatvora do tri
godine.
(2) Za krivično djelo iz stava 1. ovog člana neće se kazniti osoba kojoj je učinitelj bračni
partner, osoba koja živi s njim u vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili
sestra, usvojitelj ili usvojenik i njihov bračni partner ili osoba s kojom žive u vanbračnoj
zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik učinitelja.
Član 231a — Neprijavljivanje mjesta masovne grobnice
Ko zna mjesto gdje se nalazi mjesto masovne grobnice, pa to ne prijavi, kazniće se kaznom
zatvora do tri godine.
Član 232 — Pomoć učinitelju poslije učinjenog krivičnog djela
(1) Ko krije učinitelja krivičnog djela propisanog zakonom Bosne i Hercegovine ili mu
prikrivanjem oruđa, tragova ili na drugi način pomaže da ne bude otkriven, ili ko krije osobu
osuđenu po zakonu Bosne i Hercegovine ili poduzima što drugo čime se ide za tim da se ne
izvrši izrečena kazna, mjera sigurnosti ili odgojna zavodska mjera propisana zakonom Bosne i
Hercegovine, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko pruži pomoć učinitelju krivičnog djela za koje se po zakonu Bosne i Hercegovine može
izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do
pet godina.
(3) Ko pruži pomoć učinitelju krivičnog djela za koje je zakonom Bosne i Hercegovine
propisana kazna dugotrajnog zatvora, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Kazna izrečena za krivično djelo iz stava 1. ovog člana ne može biti teža ni po vrsti ni po
visini od kazne izrečene za krivično djelo u pogledu kojeg je pružena pomoć.
(5) Za krivično djelo iz stava 1. do 3. ovog člana neće se kazniti osoba kojoj je učinitelj bračni
partner, osoba koja živi s njim u vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili
sestra, usvojitelj ili usvojenik ili njihov bračni partner ili osoba s kojom žive u vanbračnoj
zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik učinitelja.
Član 233 — Pomoć osobi optuženoj od strane međunarodnog krivičnog suda
(1) Ko pruži pomoć ili krije osobu optuženu od strane međunarodnog krivičnog suda ili joj
pomogne da ne bude otkrivena, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Za krivično djelo iz stavka 1. ovoga člana neće se kazniti osoba kojoj je učinitelj bračni
partner, osoba koja živi s njim u vanbračnoj zajednici, srodnik po krvi u pravoj liniji, brat ili
sestra, usvojitelj ili usvojenik i njihov bračni partner ili osoba s kojom žive u vanbračnoj
zajednici, ili koja je branitelj, ljekar ili vjerski ispovjednik učinitelja.
Član 234 — Lažno prijavljivanje
(1) Ko prijavi neku određenu osobu da je učinila krivično djelo propisano zakonom Bosne i
Hercegovine, a zna da ta osoba nije učinitelj, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do
pet godina.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko podmetanjem tragova krivičnog djela ili na
drugi način izazove pokretanje krivičnog postupka zbog krivičnog djela propisanog zakonom
Bosne i Hercegovine protiv osobe za koju zna da nije učinitelj.
(3) Ko sam sebe prijavi da je učinio krivično djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine,
iako ga nije učinio, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(4) Kaznom iz stava 3. ovog člana kaznit će se ko prijavi da je učinjeno krivično djelo
propisano zakonom Bosne i Hercegovine, iako zna da to djelo nije učinjeno.
Član 235 — Davanje lažnog iskaza
(1) Svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač koji u sudskom, prekršajnom, upravnom ili
disciplinskom postupku pred institucijama Bosne i Hercegovine da lažan iskaz, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se stranka koja prilikom izvođenja dokaza
sasušanjem stranaka u parničnom ili upravnom postupku pred institucijama Bosne i
Hercegovine, da lažan iskaz, a na tom je iskazu zasnovana odluka donesena u tom postupku.
(3) Ako je lažan iskaz dat u krivičnom postupku, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.
(4) Ako su usljed krivičnog djela iz stava 3. ovog člana nastupile osobito teške posljedice za
okrivljenog, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(5) Ako učinitelj dobrovoljno opozove svoj lažan iskaz prije nego što je donesena konačna
odluka, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci, a može se i
osloboditi od kazne.
Član 236 — Sprječavanje dokazivanja
(1) Ko svjedoka ili vještaka u sudskom, prekršajnom, upravnom ili disciplinskom postupku
pred institucijama Bosne i Hercegovine, silom, prijetnjom ili drugim oblikom prisile, ili
obećanjem dara ili kakve druge koristi navede na lažan iskaz, kaznit će se kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
(2) Ko s ciljem da spriječi ili znatno oteža dokazivanje u sudskom, prekršajnom, upravnom ili
disciplinskom postupku pred institucijama Bosne i Hercegovine, sakrije, ošteti, uništi ili učini
neupotrebljivim tuđi predmet ili ispravu koja služi dokazivanju, kaznit će se novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do tri godine.
Član 237 — Povreda tajnosti postupka
(1) Ko neovlašteno drugom otkrije činjenicu ili sredstvo koje sadrži informaciju i u čiji je
posjed došao iz istražnog, sudskog, prekršajnog ili upravnog postupka pred institucijama
Bosne i Hercegovine, a što se po zakonu ne smije objaviti ili je odlukom Suda Bosne i
Hercegovine ili od strane ovlaštenog lica označeno kao tajni podatak, kaznit će se kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Ko neovlašteno objavi, posreduje u objavljivanju, omogući objavljivanje ili učini
dostupnim činjenicu ili sredstvo koje sadrži informaciju i u čiji je posjed došao iz istražnog,
sudskog, prekršajnog ili upravnog postupka pred institucijama Bosne i Hercegovine, a što se
po zakonu ne smije objaviti ili je odlukom Suda Bosne i Hercegovine ili od strane ovlaštenog
lica označeno kao tajni podatak, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Član 238 — Kršenje zakona od strane sudije
Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ili Suda Bosne i Hercegovine, koji s ciljem da
drugom pribavi kakvu korist ili da mu nanese kakvu štetu, donese nezakonitu odluku ili na
drugi način prekrši zakon u vršenju svoje službene dužnosti, kaznit će se kaznom zatvora od
šest mjeseci do pet godina.
Član 239 — Neizvršenje odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava ili Evropskog suda za ljudska prava
(1) Službena osoba u instituciji Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i obvezujuću odluku Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, uključujući i odluku o privremenoj mjeri, konačnu i izvršnu odluku ili privremenu mjeru Suda Bosne i Hercegovine, Doma za ljudska prava Bosne i Hercegovine ili Europskog suda za ljudska prava, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Osoba iz stavka (1), kojoj je izravno ili neizravno naloženo da se ponaša na način iz stavka (1) ovog članka, a osjećala se prinudnom da izvrši takav nalog kako ne bi izgubila sredstva za život ili ne bi bila izložena zlostavljanju na radnom mjestu, ali je obavijestila nadređenog da bi se takvim radnjama moglo počiniti kazneno djelo, može se blaže kazniti.
(3) Osoba iz stavka (1) kojoj je izravno ili neizravno naloženo da se ponaša na način iz stavka (1) ovog članka, ali koja je o takvoj situaciji obavijestila nadležno tužiteljstvo, oslobodit će se kazne.
(4) Za kazneno djelo iz stavka (1) ovog članka izreći će se sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti.
(5) U skladu s člancima 113. i 114. ovog zakona, osuda za kaznena djela iz stavka (1) ovog članka ima za pravnu posljedicu osude:
a) prestanak službene dužnosti i prestanak zaposlenja;
b) oduzimanje odlikovanja;
c) zabranu obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava; i
d) zabranu sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično financira iz javnih sredstava.
Član 240 — Otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka
(1) Ko neovlašteno drugome saopći, preda ili preduzme drugu radnju s ciljem otkrivanja
podataka o identitetu ili informacija koje mogu dovesti do otkrivanja identiteta lica koje je
pružilo dokaz ili treba pružiti dokaz pred institucijama Bosne i Hercegovine, a koje se po
zakonu ne smiju objaviti ili su odlukom Suda Bosne i Hercegovine ili od strane ovlaštenog lica
proglašene tajnim podacima, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Sudija Suda Bosne i Hercegovine ili drugo službeno lice koje neovlaštenom licu učini
dostupnim podatke ili informacije iz stava (1) ovog člana, kaznit će se kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.
(3) Kaznom iz stava (2) ovog člana kaznit će se i ko neovlašteno objavi, posreduje u
objavljivanju, omogući objavljivanje ili učini dostupnim podatke ili informacije iz stava (1)
ovog člana.
(4) Ko slučajno došavši do otkrivenih, ali ne i objavljenih podataka ili informacija iz stava (1)
ovog člana, te podatke ili informacije prenese ili učini dostupnima, znajući za njihovu prirodu,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(5) Počinilac krivičnog djela iz stava (1) i (3) ovog člana, koji na zahtjev nadležnog organa ne
otkrije izvor i način saznanja podataka ili informacija iz stava (1) ovog člana, kaznit će se
kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(6) Počinilac krivičnog djela iz stava (4) ovog člana, koji na zahtjev nadležnog organa ne
otkrije izvor i način saznanja podataka ili informacija iz stava (1) ovog člana, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Član 241 — Ometanje rada pravosuđa
(1) Ko koristi fizičku silu, prijetnju, zastrašivanje ili obećava, nudi ili daje nedopuštenu korist,
kako bi naveo na davanje lažanog iskaza ili spriječio davanje iskaza ili izvođenje dokaza u
krivičnom postupku koji se vodi po zakonu Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora
od jedne do deset godina.
(2) Ko koristi fizičku silu, prijetnju ili zastrašivanje kako bi spriječio sudiju, tužitelja ili
službenu osobu organa za provođenje zakona da vrše službenu dužnost u vezi s krivičnim
postupkom koji se vodi po zakonu Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora najmanje
tri godine.
Član 241a — Sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje
(1) Ko silom ili prijetnjom da će neposredno upotrijebiti silu da spriječi službeno lice u
institucijama Bosne i Hercegovine u vršenju službene radnje koju je preduzelo u okviru svojih
ovlaštenja ili ga na isti način prisili na vršenje službene radnje kaznit će se kaznom zatvora od
tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana službeno lice zlostavljano ili su mu
nanesene lakše tjelesne povrede ili je krivično djelo počinjeno prijetnjom upotrebe oružja,
počinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ko krivično djelo iz stavova (1) i (2) ovog člana počini prema službenom licu prilikom
vršenja poslova sigurnosti Bosne i Hercegovine, lišenja slobode počinioca krivičnog djela ili
čuvanja lica koje je lišeno slobode kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako je počinilac krivičnog djela iz stavova od (1) do (3) ovog člana bio izazvan
protivzakonitim ili grubim postupanjem službenog lica, može se osloboditi kazne.
Član 241b — Napad na službeno lice u vršenju poslova sigurnosti, otkrivanju ili lišenju slobode počinioca krivičnih djela
(1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti službeno lice u institucijama Bosne i
Hercegovine ili lice koje mu pomaže u vršenju poslova sigurnosti Bosne i Hercegovine,
otkrivanju ili lišenju slobode počinioca krivičnih djela ili čuvanja lica koje je lišeno slobode
kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana službeno lice ili lice koje mu pomaže lakše
tjelesno povrijeđeno ili je krivično djelo iz stava (1) ovog člana počinjeno uz prijetnju upotrebe
oružja, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana službeno lice ili lice koje mu pomaže
teško tjelesno povrijeđeno, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Ako je počinilac krivičnog djela iz stavova od (1) do (3) ovog člana bio izazvan
nezakonitim ili grubim postupanjem službenog lica ili lica koje mu pomaže, može se osloboditi
kazne.
Član 242 — Zloupotreba autorskih prava
(1) Osoba koja pod svojim imenom ili pod imenom drugoga, objavi, prikaže, izvede, prenese
ili na drugi način saopći javnosti tuđe djelo koje se u skladu sa zakonom Bosne i Hercegovine
smatra autorskim djelom ili dozvoli da se to učini, kaznit će novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko bez navođenja imena ili pseudonima autora
objavi, prikaže, izvede, prenese ili na drugi način saopći javnosti tuđe djelo iz stava 1. ovog
člana na kojem je označeno ime ili pseudonim autora, ili na nedozvoljen način unese dijelove
tuđeg djela iz stava 1. ovog člana u svoje autorsko djelo ili dozvoli da se to učini.
(3) Osoba koja uništi, izobliči, nagardi ili na drugi način bez odobrenja autora, izmijeni tuđe
djelo iz stava 1. ovog člana, kaznit će novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(4) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko bez navođenja imena ili pseudonima
umjetnika izvođača, osim ako umjetnik izvođač želi ostati anoniman, objavi, prikaže, prenese
ili na drugi način saopći javnosti njegovu izvedbu.
(5) Kaznom iz stava 3. ovog člana kaznit će se ko uništi, izobliči, nagrdi, sakati ili na drugi
način bez odobrenja umjetnika izvođača, izmijeni snimljenu izvedbu umjetnika izvođača.
(6) Ako je učinjenjem krivičnog djela iz stava 1. do 5. ovog člana pribavljena znatna imovinska
korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve
imovinske koristi ili prouzrokovanja takve štete, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci
do pet godina.
Član 243 — Nedozvoljeno korištenje autorskih prava
(1) Ko bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava, odnosno osobe koja je
ovlaštena dati odobrenje kada je odobrenje prema zakonu Bosne i Hercegovine potrebno, ili
protivno njihovoj zabrani, fiksira na materijalnu podlogu, reproducira, umnoži, stavi u promet,
iznajmi, uveze, prenese preko državne granice, prikaže, izvede, odašilje, prenese, učini
dostupnim javnosti, prevede, prilagodi, obradi, preradi ili na drugi način upotrijebi autorsko
djelo, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko bez odobrenja umjetnika izvođača, odnosno
osobe koja je ovlaštena dati odobrenje, kada je prema odredbama zakona Bosne i Hercegovine
ono potrebno ili protivno njihovoj zabrani, snimi, reproducira, umnoži, stavi u promet, iznajmi,
uveze, prenese preko državne granice, prikaže, izvede, odašilje, prenese, učini dostupnim
javnosti ili na drugi način upotrijebi izvedbu umjetnika izvođača.
(3) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko u namjeri da omogući neovlaštenu upotrebu
autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača proizvede, uveze, prenese preko državne
granice, stavi u promet, iznajmi, omogući drugome upotrebu ili korištenje bilo koje vrste
opreme ili sredstva kojem je osnovna ili pretežna svrha omogućiti neovlašteno otklanjanje ili
osujećivanje kojeg tehničkog sredstva ili računarskog programa namijenjenog zaštiti prava
autora ili umjetnika izvođača od neovlaštene upotrebe.
(4) Osoba kod koje se zateknu predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za učinjenje,
ili su nastali krivičnim djelom iz stavka 1. do 3. ovog člana, a koja je to znala ili mogla ili bila
dužna znati, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(5) Ako je učinjenjem krivičnog djela iz stavka 1. do 3. ovog člana pribavljena znatna
imovinska korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja
takve imovinske koristi ili prouzrokovanja takve štete, kaznit će se kaznom zatvora od šest
mjeseci do pet godina.
(6) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za učinjenje krivičnog djela, ili su nastali
krivičnim djelom iz stava 1. do 3. ovog člana, oduzet će se i uništiti.
Član 244 — Nedozvoljeno korištenje prava proizvođača zvučne snimke
(1) Ko bez odobrenja proizvođača zvučne snimke, kada je odobrenje u skladu sa zakonom
Bosne i Hercegovine potrebno, ili protivno njegovoj zabrani, emitira, umnoži izravno ili
neizravno njegovu zvučnu snimku, neovlašteno stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese preko
državne granice ili učini dostupnom javnosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora
do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava 1. ovog člana kaznit će se ko bez odobrenja nositelja prava u vezi s
radiodifuzijskim emisijama kada je prema zakonu Bosne i Hercegovine takvo odobrenje
potrebno, ili protivno zabrani, re-emitira emisiju, ili snimi, umnoži ili stavi u promet snimku
emisije.
(3) Ako je učinjenjem krivičnog djela iz stava 1. i 2. ovog člana pribavljena znatna imovinska
korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve
imovinske koristi ili prouzrokovanja takve štete, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci
do pet godina.
(4) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za učinjenje krivičnog djela, ili su nastali
krivičnim djelom iz stavka 1. do 3. ovog člana, oduzet će se i uništiti.
Član 245 — Nedozvoljeno korištenje prava radiodifuzije
(1) Ko bez odobrenja ovlaštenog distributera enkriptiranog satelitskog signala, proizvodi ili
obavlja montažu, mijenja, uvozi, izvozi, prodaje, iznajmljuje ili na drugi način stavlja u promet
materijalni ili nematerijalni uređaj ili sistem za dekodiranje takvog signala, ako zna ili mora
znati da taj uređaj ili sistem pretežno služi za dekodiranje enkriptiranog satelitskog signala,
kaznit će novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je učinjenjem krivičnog djela iz stava 1. ovog člana pribavljena znatna imovinska
korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve
imovinske koristi ili prouzrokovanja takve štete, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci
do pet godina.
(3) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za učinjenje krivičnog djela ili su nastali
krivičnim djelom iz stavka 1. i 2. ovog člana, oduzet će se i uništiti.
Član 246 — Nedozvoljena distribucija satelitskog signala
(1) Ko prima enkriptirani satelitski signal koji je dekodiran bez odobrenja njegovog ovlaštenog
distributera i obavlja daljnju distribuciju takvog signala, ako zna ili mora znati da je takav signal
neovlašteno dekodiran, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do šest mjeseci.
(2) Ako je učinjenjem krivičnog djela iz stava 1. ovog člana pribavljena znatna imovinska
korist ili je prouzrokovana znatna šteta, a učinitelj je postupao s ciljem pribavljanja takve
imovinske koristi ili prozrokovanja takve štete, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do tri godine.
XXI A - GLAVA DVADESET I PRVA
KRIVIČNA DJELA PROTIV ORUŽANIH SNAGA BOSNE I HERCEGOVINE
Neizvršenje i odbijanje izvršenja naređenja
Član 246 a.
(1) Vojno lice koje ne izvrši ili odbije izvršiti naređenje nadređenog u vezi sa službom, pa
zbog toga nastupi nemogućnost vršenja ili otežano obavljanje službe ili opasnost po život ljudi
ili imovinu velike vrijednosti, kaznit će se kaznom zatvora do pet godina.
(2) Vojno lice koje se protivi stražaru, patroli, službenom ili drugom vojnom licu u sličnoj
službi dok obavljaju svoju dužnost, kao i vojno lice koje ne posluša njihov poziv ili ne izvrši
ili odbije izvršiti njihovo naređenje, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine.
(3) Ako su krivičnim djelom iz st. (1) i (2) ovog člana prouzrokovane izrazito teške posljedice
za vojnu službu, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.
(4) Vojno lice koje počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana iz nehata, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(5) Počinilac krivičnog djela iz st. (1), (2) i (4) ovog člana koji je bio izazvan protuzakonitim
ili nepravilnim postupanjem nadređenog, stražara, patrole, službenog ili drugog vojnog lica,
može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.
Odbijanje primanja i upotrebe oružja
Član 246 b.
Vojno lice koje protivno propisima i bez opravdanog razloga odbije primiti oružje ili ga
upotrijebiti po naređenju ili po pravilima službe, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet
godina.
Protivljenje nadređenom
Član 246 c.
(1) Vojno lice koje zajedno s drugim vojnim licima pruži otpor naređenju nadređenog datom
u vezi sa službom ili odbije izvršiti naređenje ili odbije izvršiti svoju dužnost, kaznit će se
kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
(2) Ako je krivično djelo iz stava (1) ovog člana počinjeno na organiziran način, počinilac će
se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.
(3) Vojno lice koje pri počinjenju krivičnog djela iz st. (1) i (2) ovog člana upotrijebi oružje,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(4) Ko organizira ili bilo kako rukovodi počinjenjem krivičnog djela iz st. (1), (2) i (3) ovog
člana, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina.
(5) Vojni starješina koji učestvuje u počinjenju krivičnog djela iz st. (1), (2) i (3) ovog člana,
kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina.
(6) Vojno lice koje pri počinjenju krivičnog djela iz stava (3) ovog člana usmrti neko lice iz
nehata, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(7) Vojno lice koje pri počinjenju krivičnog djela iz stava (3) ovog člana usmrti neko lice s
namjerom, kaznit će se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog
zatvora.
(8) Počinilac krivičnog djela iz stava (1) ovog člana koji je bio izazvan protuzakonitim ili
nepravilnim postupanjem nadređenog, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.
Povreda stražarske, čuvarske, patrolne ili druge slične službe
Član 246 d.
(1) Vojno lice koje postupi protivno propisima o stražarskoj, čuvarskoj, patrolnoj ili drugoj
sličnoj službi, i time prouzrokuje teške posljedice za službu ili službu teško ugrozi, kaznit će
se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Vojno lice koje počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana blizu skladišta oružja ili vojne
opreme ili skladišta eksplozivnog materijala ili blizu drugog važnog objekta, kaznit će se
kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ako je krivičnim djelom iz st. (1) i (2) ovog člana neko lice teško tjelesno povrijeđeno ili
je prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera ili su nastupile druge teške posljedice,
počinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Ako je krivičnim djelom iz st. (1) i (2) ovog člana neko lice usmrćeno, počinilac će se
kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(5) Vojno lice koje počini krivično djelo iz st. (1) do (4) ovog člana iz nehata, kaznit će se:
a) za krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kaznom zatvora do šest mjeseci;
b) za krivično djelo iz stava (2) ovog člana, kaznom zatvora do jedne godine;
c) za krivično djelo iz stava (3) ovog člana, kaznom zatvora do tri godine;
d) za krivično djelo iz stava (4) ovog člana, kaznom zatvora do pet godina.
(6) Ako je krivičnim djelom iz stava (5) ovog člana prouzrokovana posljedica iz st. (3) ili (4)
ovog člana, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.
Prinuda prema vojnom licu u obavljanju službene dužnosti
Član 246 e.
(1) Ko silom ili prijetnjom da će neposredno upotrijebiti silu spriječi vojno lice u obavljanju
službene dužnosti ili ga na isti način prisili na obavljanje službene dužnosti, kaznit će se
kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ko pri činjenju krivičnog djela iz stava (1) ovog člana vojno lice teško uvrijedi ili ga lako
tjelesno povrijedi, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ko pri činjenju krivičnog djela iz st. (1) i (2) ovog člana upotrijebi oružje, kaznit će se
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Počinilac krivičnog djela iz stava (1) ovog člana koji je bio izazvan protuzakonitim ili
nepravilnim postupanjem vojnog lica, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.
Napad na vojno lice u obavljanju službe
Član 246 f.
(1) Ko napadne ili ozbiljno prijeti da će napasti vojno lice dok vojno lice obavlja službenu
dužnost, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana vojno lice lako tjelesno povrijeđeno, ili je
krivično djelo iz stava (1) ovog člana počinjeno upotrebom oružja, počinilac će se kazniti
kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana vojno lice teško tjelesno povrijeđeno, ili
su prouzrokovane teške posljedice za službu, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
(4) Ako je pri počinjenju krivičnog djela iz stava (1) ovog člana vojno lice s namjerom
usmrćeno, počinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom
dugotrajnog zatvora.
(5) Počinilac krivičnog djela iz st. (1) i (2) ovog člana koji je bio izazvan protuzakonitim ili
nepravilnim postupanjem vojnog lica, može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.
Zlostavljanje podređenog ili mlađeg
Član 246 g.
(1) Vojni starješina koji u službi ili u vezi sa službom zlostavlja podređenog ili mlađeg ili s
njim postupa na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo, kaznit će se kaznom zatvora do
tri godine.
(2) Vojni starješina koji počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana prema više lica, kaznit
će se kaznom zatvora do pet godina.
Podnošenje neistinitih prijava i izvještaja
Član 246 h.
(1) Vojno lice koje u obavljanju službene dužnosti ili službe podnese prijavu ili izvještaj
neistinitog sadržaja, ili u prijavi ili izvještaju prešuti činjenicu koju nije smjelo prešutjeti, pa
zbog toga prouzrokuje teške štetne posljedice za službu ili službu teško ugrozi i time dovede
u opasnost život ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(2) Ako je krivično djelo iz stava (1) ovog člana počinjeno podnošenjem izrazito važne prijave
ili davanjem izvještaja izrazito važnog sadržaja ili su prouzrokovane izrazito štetne posljedice,
počinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ko počini krivično djelo iz stava (2) ovog člana iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom
ili kaznom zatvora do jedne godine.
Nepreduzimanje mjera za zaštitu vojne jedinice
Član 246 i.
(1) Vojni starješina koji ne preduzme propisane, naređene ili druge očigledno potrebne mjere
za očuvanje života i zdravlja ljudi koji su mu povjereni, za osiguranje i održavanje u
ispravnom stanju objekata, predmeta i sredstava koji služe borbenoj gotovosti, za uredno
snabdijevanje jedinice koja mu je povjerena hranom, opremom ili materijalom, za očuvanje
života i zdravlja stoke, ili mjere potrebne radi blagovremenog i urednog izvršenja radova
osiguranja ili osiguranja objekata koji su mu povjereni, pa time prouzrokuje teške štetne
posljedice za službu ili službu teško ugrozi ili dovede u opasnost život ljudi ili teško ugrozi
zdravlje ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri
godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana neko lice teško tjelesno povrijeđeno ili je
prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera ili druge teške posljedice, počinilac će se
kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana prouzrokovana smrt jednog ili više lica,
počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Vojni starješina koji učini krivično djelo iz stava (1) ovog člana iz nehata, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(5) Ako je krivičnim djelom iz stava (4) ovog člana prouzrokovana posljedica iz stava (2)
ovog člana, počinilac će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(6) Ako je krivičnim djelom iz stava (4) ovog člana prouzrokovana posljedica iz stava (3)
ovog člana, počinilac će se kazniti kaznom zatvora do pet godina.
Neosiguranje na vojnim vježbama
Član 246 j.
(1) Vojno lice koje na vježbi, obuci ili u obavljanju pokusa ne preduzme propisane, naređene
ili očigledno potrebne mjere osiguranja ili opreza, pa time dovede u opasnost život ljudi ili
teško ugrozi zdravlje ljudi ili imovinu velike vrijednosti, kaznit će se kaznom zatvora od tri
mjeseca do tri godine.
(2) Ako je krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana neko lice teško tjelesno povrijeđeno ili je
prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera ili druge teške posljedice, počinilac će se
kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana prouzrokovana smrt jednog ili više lica,
počinilac će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(4) Vojno lice koje počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana iz nehata, kaznit će se
novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(5) Ako je krivičnim djelom iz stava (4) ovog člana prouzrokovana posljedica iz stava (2) ovog
člana, počinilac će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(6) Ako je krivičnim djelom iz stava (4) ovog člana prouzrokovana posljedica iz stava (3) ovog
člana, počinilac će se kazniti kaznom zatvora do pet godina.
Nepropisan ili nepažljiv odnos prema povjerenom oružju i vojnoj opremi
Član 246 k.
(1) Ko nepropisno ili nepažljivo drži, čuva ili rukuje oružjem ili vojnom opremom, koji su mu
povjereni, a koji pripadaju vojnoj jedinici ili vojnoj ustanovi, pa time prouzrokuje njihovo
oštećenje u većoj mjeri, uništenje ili nestanak, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
(2) Lice zaduženo za skladište borbenih sredstava, oružja ili vojne opreme, koje ne preduzme
mjere s ciljem njihove zaštite ili održavanja, pa time prouzrokuje njihovo
oštećenje u većoj mjeri, uništenje ili nestanak, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci
do pet godina.
(3) Ako je krivičnim djelom iz stava (2) ovog člana prouzrokovana imovinska šteta u većoj
mjeri, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od dvije do osam godina.
(4) Lice iz stava (2) ovog člana koje počini krivično djelo iz stava (2) ovog člana iz nehata,
kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(5) Ako je krivičnim djelom iz stava (4) ovog člana prouzrokovana posljedica iz stava (3)
ovog člana, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Protuzakonito raspolaganje povjerenim oružjem ili vojnom opremom
Član 246 l.
Ko protuzakonito prisvoji, otuđi, založi, preda drugome na upotrebu, ošteti ili uništi oružje ili
vojnu opremu koji su mu povjereni a služe potrebama odbrane, kaznit će se kaznom zatvora
od šest mjeseci do pet godina.
Krađa oružja i vojne opreme
Član 246 m.
(1) Ko otuđi oružje ili vojnu opremu ili dio borbenih sredstava koji služe potrebama odbrane,
s ciljem da njihovim prisvajanjem pribavi sebi ili drugome protupravnu materijalnu korist,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2) Kaznom zatvora od jedne do deset godina kaznit će se ko krivično djelo iz stava (1) ovog
člana učini:
a) obijanjem, provaljivanjem ili drugim svladavanjem većih prepreka da dođe do stvari iz
zatvorene zgrade, sobe, blagajne, ormara, sefa ili druge zatvorene prostorije ili
prostora; ili
b) kao pripadnik grupe ljudi koji su se udružili radi činjenja krađe; ili
c) na naročito opasan ili drzak način; ili
d) nošenjem oružja ili opasnog oruđa za napad ili odbranu; ili
e) iskorištavanjem stanja nastalog požarom, poplavom, zemljotresom ili drugom
sličnom nesrećom; ili
f) u odnosu na stvar velike vrijednosti a počinilac postupa s ciljem pribavljanja
imovinske koristi takve vrijednosti.
Nedopušteni ulazak u vojna postrojenja i neovlašteno pravljenje skica i crteža vojnih
postrojenja ili borbenih sredstava
Član 246 n.
(1) Ko s ciljem izviđanja neovlašteno uđe u vojna postrojenja iako zna da je pristup
zabranjen, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ko neovlašteno pravi skice ili crteže ili fotografira vojna postrojenja ili borbena sredstva
ili ih na drugi način snima, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.
Samovoljno udaljenje i bijeg iz vojne jedinice ili službe
Član 246 o.
(1) Vojno lice koje samovoljno napusti svoju jedinicu ili službu i ne vrati se na dužnost u
roku od deset dana, ili se u istom roku ne vrati na dužnost s dozvoljenog odsustva izvan
jedinice ili službe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se vojno lice koje više od dva puta u periodu
kraćem od deset dana bez dopuštenja ostane izvan svoje jedinice ili službe, kao i vojno lice
koje samovoljno napusti svoju jedinicu ili službu za vrijeme izvršenja važnog zadatka ili
povećanog stepena borbene gotovosti jedinice.
(3) Vojno lice koje se krije s ciljem izbjegavanja službe u Oružanim snagama Bosne i
Hercegovine ili koje samovoljno napusti svoju jedinicu ili službu i ne vrati se na dužnost u
roku od trideset dana ili se u istom roku ne vrati na dužnost s dozvoljenog odsustva izvan
jedinice ili službe, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(4) Vojno lice koje napusti zemlju ili ostane izvan zemlje s ciljem izbjegavanja službe u
Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(5) Vojno lice koje se priprema pobjeći izvan zemlje s ciljem izbjegavanja službe u
Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri
godine.
(6) Počinilac krivičnog djela iz stava (1) ovog člana koji se dobrovoljno javi nadležnom
organu može se blaže kazniti ili osloboditi kazne.
(7) Počinilac krivičnog djela iz st. (3) i (4) ovog člana koji se dobrovoljno javi nadležnom
organu može se blaže kazniti.
Kažnjavanje za krivična djela počinjena za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili
kad je izdato naređenje za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine
Član 246 p.
(1) Ko počini krivično djelo iz člana 246 a. (Neizvršenje i odbijanje izvršenja naređenja),
stava (2); člana 246 b. (Odbijanje primanja i upotrebe oružja); člana 246 c. (Protivljenje
nadređenom), stava (1); člana 246 d. (Povreda stražarske, čuvarske, patrolne ili druge slične
službe), st. (1), (2) i (5); člana 246 e. (Prinuda prema vojnom licu u obavljanju službene
dužnosti), st. (1) i (2); člana 246 f. (Napad na vojno lice u obavljanju službe) st.
(1) i (2); člana 246 g. (Zlostavljanje podređenog ili mlađeg); člana 246 h. (Podnošenje
neistinitih prijava i izvještaja); člana 246 i. (Nepreduzimanje mjera za zaštitu vojne jedinice),
st. (1), (4), (5) i (6); člana 246 j. (Neosiguranje na vojnim vježbama), st. (1), (4),
(5) i (6); člana 246 k. (Nepropisan ili nepažljiv odnos prema povjerenom oružju i vojnoj
opremi), st. (1), (4) i (5); člana 246 n. (Nedopušteni ulazak u vojna postrojenja i
neovlašteno pravljenje skica i crteža vojnih postrojenja ili borbenih sredstava) i člana 246
o. (Samovoljno udaljenje i bijeg iz vojne jedinice ili službe), st. (1) i (2) ovog zakona, za
vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato naređenje za angažiranje i
upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do
deset godina.
(2) Ko počini krivično djelo iz člana 246 d. st. (3) i (6); člana 246 e. stava (3); člana 246 f.
stava (3); člana 246 i. st. (2) i (3); člana 246 j. st. (2) i (3); člana 246 k. st. (2) i (3); člana 246
l. (Protuzakonito raspolaganje povjerenim oružjem ili vojnom opremom); člana 246 m.
(Krađa oružja i vojne opreme), stava (1) i člana 246 o. st. (3) i (5) ovog zakona, za vrijeme
ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato naređenje za angažiranje i upotrebu
Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine.
(3) Ko počini krivično djelo iz člana 246 a. st. (1) i (3); člana 246 b. stava (1); člana 246 c. st.
(2), (3) i (4); člana 246 d. stava (4); člana 246 f. stava (4); člana 246 m. stava (2) i člana 246
o. stava (4) ovog zakona, za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato
naređenje za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kaznit će se
kaznom zatvora najmanje pet godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.
Prelazak i predaja neprijatelju
Član 246 r.
(1) Vojno lice koje se za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato naređenje
za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine pridruži neprijateljskoj
vojsci, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina.
(2) Vojno lice koje se za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato naređenje
za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine preda neprijatelju prije nego
što su iscrpljena sva sredstva i načini odbrane, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
Neispunjenje dužnosti za vrijeme borbe
Član 246 s.
(1) Vojno lice koje za vrijeme borbe ili neposredno pred borbu ne izvrši svoju dužnost, pa
time prouzrokuje štetne posljedice za vojnu jedinicu, sigurnosnu operaciju ili za borbenu
situaciju, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako su krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana prouzrokovane naročito teške posljedice,
počinilac će se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina.
Napuštanje dužnosti za vrijeme borbe bez dopuštenja
Član 246 t.
(1) Vojno lice koje za vrijeme borbe ili neposredno pred borbu bez dopuštenja napusti svoju
dužnost, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ako su krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana prouzrokovane naročito teške posljedice,
počinilac će se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina.
Napuštanje položaja protivno naređenju
Član 246 u.
(1) Vojni starješina koji protivno naređenju napusti položaj sa jedinicom koja mu je
povjerena prije nego što je iscrpio sva sredstva odbrane, kaznit će se kaznom zatvora od jedne
do deset godina.
(2) Ako su krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana prouzrokovane naročito teške posljedice,
počinilac će se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina.
Napuštanje oštećenog plovila ili aviona prije vremena
Član 246 v.
(1) Komandant borbenog plovila koji, za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne
opasnosti ili tokom vanrednog stanja ili kad je izdato naređenje za angažiranje i upotrebu
Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, napusti oštećeno plovilo prije nego što je izvršio svoju
dužnost po propisima o službi na plovilima, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(2) Član posade borbenog plovila koji, za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ratne
opasnosti ili za vrijeme vanrednog stanja ili kad je izdato naređenje za angažiranje i upotrebu
Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, napusti oštećeno plovilo prije nego što je komandant
plovila izdao naređenje za napuštanje, ili član posade vojnog aviona koji za vrijeme rata
napusti oštećeni vojni avion, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do osam godina.
(3) Ako su krivičnim djelom iz st. (1) i (2) ovog člana prouzrokovane naročito teške
posljedice, počinilac će se kazniti:
a) za krivično djelo iz stava (1) ovog člana, kaznom zatvora od pet do petnaest godina;
b) za krivično djelo iz stava (2) ovog člana, kaznom zatvora od dvije do deset godina.
Ostavljanje neprijatelju neoštećenih borbenih sredstava
Član 246 z.
(1) Vojno lice koje dopusti da neprijatelju padne u ruke bitno neoštećeno vojno skladište,
plovilo, avion, tenk ili drugo borbeno sredstvo, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset
godina.
(2) Kaznom iz stava (1) ovog člana kaznit će se i ko protivno naređenju dopusti da
neprijatelju padnu u ruke bitno neoštećena postrojenja ili drugi objekti od velikog značaja za
odbranu države.
(3) Ko počini krivično djelo iz st. (1) i (2) ovog člana iz nehata, kaznit će se kaznom zatvora
do tri godine.
Slabljenje borbene gotovosti i borbene situacije
Član 246 q.
(1) Ko u toku borbe ili neposredno pred borbu oslabi borbenu gotovost u jedinici ili nanese
štetu borbenoj situaciji, izazivanjem nezadovoljstva među vojnicima, širenjem
uznemirujućih vijesti, bježanjem, bacanjem oružja ili municije ili širenjem straha ili na drugi
način, kaznit će se kaznom zatvora od dvije do dvanaest godina.
(2) Vojni starješina koji ne preduzme potrebne mjere prema podređenom ili vojnom licu
nižeg čina koji za vrijeme borbe ili neposredno pred borbu slabi borbenu gotovost jedinice ili
nanosi štetu borbenoj situaciji širenjem uznemirujućih vijesti, stvaranjem nereda i zabune u
jedinici, ili na drugi način, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(3) Ako su krivičnim djelom iz st. (1) i (2) ovog člana prouzrokovane naročito teške
posljedice, počinilac će se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina.
Neosiguranje vojne jedinice
Član 246 x.
(1) Vojno lice koje za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato naređenje
za angažiranje i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine propusti da osigura jedinicu
koja mu je povjerena, pa time prouzrokuje teške posljedice za jedinicu, kaznit će se kaznom
zatvora od dvije do dvanaest godina.
(2) Ako su krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana prouzrokovane naročito teške posljedice
za jedinicu, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od pet do petnaest godina.
(3) Vojno lice koje počini krivično djelo iz stava (1) ovog člana iz nehata, kaznit će se kaznom
zatvora od tri mjeseca do tri godine.
(4) Ako je krivičnim djelom iz stava (3) ovog člana prouzrokovana posljedica iz stava (2) ovog
člana, počinilac će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Neizvještavanje vojnih organa
Član 246 y.
(1) Ko za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja ili kad je izdato naređenje za angažiranje
i upotrebu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ne izvijesti nadređenog, starijeg ili komandu
o događaju koji očigledno zahtijeva neodložno preduzimanje vojnih mjera, kaznit će se
kaznom zatvora do dvije godine.
(2) Ako su krivičnim djelom iz stava (1) ovog člana prouzrokovane teške posljedice, počinilac
će se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina.
Izricanje disciplinske kazne ili disciplinske mjere
Član 246 w.
Za krivično djelo protiv Oružanih snaga Bosne i Hercegovine iz ove glave ovog zakona s
propisanom kaznom zatvora do tri godine, vojnom licu može se umjesto krivičnopravne
sankcije izreći disciplinska kazna ili disciplinska mjera utvrđena propisima kojima se uređuje
disciplinska odgovornost u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, ako je djelo naročito
lakog oblika i ako to zahtijevaju interesi službe.
Odgovornost za krivično djelo učinjeno po naređenju nadređenog
Član 246 ww.
Nema krivičnog djela ako njegova zakonska obilježja ostvari podređeni po naređenju
nadređenog, a to naređenje dato je u okviru službene dužnosti, osim ako se naređenje odnosi
na činjenje genocida, ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti ili drugog krivičnog djela za
koje se može izreći kazna zatvora deset godina ili teža kazna, ili ako je očigledno da se
izvršenjem naređenja čini krivično djelo.
Član 247 — Dogovor za učinjenje krivičnih djela
Ko s drugim dogovori učinjenje krivičnog djela propisanog zakonom Bosne i Hercegovine za
koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ako za dogovor učinjenja takvog
pojedinog krivičnog djela nije propisana teža kazna, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom
zatvora do jedne godine.
Član 248 — Pripremanje krivičnog djela
Ko nabavi ili pripremi sredstva ili ukloni prepreke ili poduzme kakvu drugu radnju koja stvara
uvjete za neposredno učinjenje, ali nije dio učinjenja krivičnog djela propisanog zakonom
Bosne i Hercegovine za koje se može izreći kazna zatvora tri godine ili teža kazna, ukoliko za
pripremanje pojedinog krivičnog djela nije propisana teža kazna, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
Član 249 — Udruživanje radi činjenja krivičnih djela
(1) Ko organizira grupu ljudi ili na drugi način udružuje tri ili više osoba u cilju učinjenja
krivičnih djela propisanih zakonom Bosne i Hercegovine ako za takvo organiziranje ili
udruživanje radi učinjenja pojedinog krivičnog djela nije propisana teža kazna, kaznit će se
kaznom zatvora od jedne do deset godina.
(2) Ko postane pripadnik grupe ljudi ili udruženja iz stava 1. ovog člana, kaznit će se novčanom
kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.
(3) Pripadnik grupe ljudi koji otkrije grupu ili pripadnik udruženja koji otkrije udruženje prije
nego što je u njihovom sastavu ili za njih učinio krivično djelo, može se osloboditi od kazne.
(4) Organizator koji otkrivanjem grupe ljudi ili udruženja ili na drugi način spriječi učinjenje
krivičnog djela iz stava 1. ovog člana, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do
jedne godine, a može se i osloboditi od kazne.
Član 250 — Organizirani kriminal
(1) Ko učini krivično djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine kao pripadnik grupe za
organizirani kriminal, ako za pojedino krivično djelo nije propisana teža kazna, kaznit će se
kaznom zatvora najmanje tri godine.
(2) Ko kao pripadnik grupe za organizirani kriminal učini krivično djelo propisano zakonom
Bosne i Hercegovine za koje se može izreći kazna zatvora pet godina ili teža kazna, ako za
pojedino krivično djelo nije propisana teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet
godina.
(3) Ko organizira ili bilo kako rukovodi grupom za organizirani kriminal koja zajedničkim
djelovanjem učini ili pokuša krivično djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, kaznit će
se kaznom zatvora najmanje deset godina ili dugotrajnim zatvorom.
(4) Ko postane pripadnik grupe za organizirani kriminal koja zajedničkim djelovanjem učini ili
pokuša krivično djelo propisano zakonom Bosne i Hercegovine, ako za pojedino krivično djelo
nije propisana teža kazna, kaznit će se kaznom zatvora najmanje jednu godinu.
(5) Pripadnik grupe za organizirani kriminal iz stava 1. do 4. ovog člana koji otkrije tu grupu,
može se osloboditi od kazne.
Član 251 — Izvršenje krivičnopravnih sankcija
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine i nadležna ministarstva entiteta odnosno nadležni
organ Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine postići će sporazum u pogledu izvršenja
krivičnopravnih sankcija u institucijama u nadležnosti entita odnosno Distrikta, u roku od tri
mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona.
Član 252 — Stupanje na snagu ovog zakona
Ovaj zakon stupa na snagu 1. marta 2003. godine.