JPJPIS BiHPravni informacioni sistem
Brčko distrikt Bosne i Hercegovine02. 10. 2024.

APELACIONI SUD BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE

Broj predmeta: 96 0 V 159087 24 Gž

Identitet odluke

Službeni podaci odluke dostupni za javni prikaz.

Sud
APELACIONI SUD BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE
Broj predmeta
96 0 V 159087 24 Gž
Datum odluke
02. 10. 2024.
Vrsta odluke
rješenje
Nivo suda
Apelacioni sud
Nadležnost
Brčko distrikt Bosne i Hercegovine

Sažetak

Kratki pregled odluke prije detaljnog čitanja obrazloženja i izreke.

APELACIONI SUD BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE, predmet 96 0 V 159087 24 Gž, odluka od 2024-10-02. Ishod: Žalba predlagača se odbija kao neosnovan a i rješenje Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, broj 96 0 V 159087 23 V od 23.02.2024. godine POTVRĐUJE..

Pravne reference

Izdvojeni zakoni i članci prepoznati u sadržaju odluke.

Referencirani zakoni

  • Zakon o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine
  • Zakon o vanparničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine

Referencirani članci

  • član 341
  • član 358
  • član 2
  • član 74
  • član 158
  • član 157
  • član 357

Strukturirani dijelovi odluke

Pregled ključnih segmenata odluke u standardizovanom prikazu.

Izreka

Žalba predlagača se odbija kao neosnovan a i rješenje Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, broj 96 0 V 159087 23 V od 23.02.2024. godine POTVRĐUJE.

Puni tekst

Autentični tekst odluke za cjelovit pravni pregled.

BOSNA I HERCEGOVINA APELACIONI SUD BRČKO DISTRIKTA BOSNE I HERCEGOVINE Broj: 96 0 V 159087 24 Gž Brčko, 02.10.2024. godine Apelacioni sud Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, u vijeću sastavljenom od sudija Drpljanin Šejle kao predsjednika vijeća, Lučić Vuka i Klaić Ilje , kao članova vijeća, u vanparničnom predmetu predlagača J.M. i Ž .J., oboje iz K . i oboje zastupanih po punomoćniku Simić Mirku, advokatu iz Brčkog, protiv protivnika predlagača M.M. iz E., R.S. i R .S. iz K., zastupane po staraoc u, sinu R .J. iz B ., radi diobe nekretnina, odlučujući o ža lbi predlagača izjavljenoj protiv rješenja Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, broj 96 0 V 159087 23 V od 23.02.2024. godine, na sjednici vijeća održanoj dana 02.10.2024. godine, donio je slijedeće R J E Š E NJ E Žalba predlagača se odbija kao neosnovan a i rješenje Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, broj 96 0 V 159087 23 V od 23.02.2024. godine POTVRĐUJE. Obrazloženje Rješenjem Osnovnog suda Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, broj 96 0 V 159087 23 V od 23.02.2024. godine , utvrđeno je da se smatra da je prijedlog predlagača za diobu nekretnina povučen. Predlagači blagovremeno izjavljenom žalbom prvostepen o rješenje pobijaju u cjelosti zbog povrede odredaba parničnog p ostupka i pogrešno „ili“ nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da ovaj sud žalbu usvoji, prvostepen o rješenje ukine u cjelosti i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. Odgovor na žalbu nije podnesen. Nakon što je prvostepeno rješenje ispitao u smislu odredbe člana 341. u vezi sa odredbom člana 358. Zakona o parničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“, br. 28/18 i 6/21 - u daljem tekstu Zakon o parničnom postupku) i odredbom člana 2. Zakona o vanparničnom postupku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Brčko distrikta Bosne i Hercegovine“, br. 5/01 i 36/17 – u daljem tekstu Zakon o vanparničnom postupku), ovaj sud je odlučio kao u izreci ov og rješenja iz slijedećih razloga: Kod toga da predlagači nisu u ostavljenom roku (rješenjem od 15.11.2023. godine, koji je produžen rješenjem od 19.12.2023. godine) uredili prijedlog za diobu na način da navedu zemljišnoknjižne podatke za nekretnine upisane u Pl. br. 110 k.o. 2 K. i dostav e dokaz o pravu vlasništva na tim nekretninama, prvostepeni sud je na osnovu odredbe člana 74. stav (3) Zakona o parničnom postupku u vezi sa odredbama članova 2. i 158. stav (2) Zakona o vanparničnom postupku, donio pobijano rješenje. Predlagači u žalbi ukazuju da je prijedlog za diobu bio „uredan“, da ih prvostepeni sud nije ni trebao pozivati da ga urede, da prvostepeni sud pogrešno tumači odredbu člana 158. stav (2) Zakona o vanparničnom postupku, da ta odredba nije imperativne prirode, da bi se u toku postupka provelo vještačenje i „uradila identifikacija po starom premjeru s obzirom na specifičnost ovih nekretnina koje su u postupku komasacije“, te da „ako bi smo preuzeli stajalište prvostepenog su da da se po prijedlogu predlagača ne može postupiti i odlučiti, zato što nema zemljišnoknjižnog uloška i identifikacije parcela, onda se nikako ne može donijeti rješenje kojim se prijedlog smatra povučenim zbog nedostatka iz člana 74 ZPP -a, vjerovatno stav 1, jer prijedlog nije nerazumljiv i smatramo da sadrži sve što je potrebno za postupanje po njemu, to je onda sud morao donijeti rješenje kojim se odbacuje prijedlog predlagača, zbog ovih razloga a ne zbog toga što nije postupljeno po rješenju suda kojim se traži ono što je navedeno u rješenju od 15.11.2023. godine“. Po ocjeni ovog suda, žalba predlagača nije osnovana. Prije svega, odredbom člana 74. Zakona o parničnom postupku propisano je da ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud podnosiocu vraća podnesak , radi ispravke ili dopune uz navode šta treba ispraviti ili dopuniti i određuje rok za ispravku ili dopunu podneska, koji ne može biti duži od osam dana (stav 1), da ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predat sudu u roku određenom za dopunu i ispravku, smatra se da je podnesen sudu onog dana kada je bio prvi put podnesen (stav 2), da se smatra da je podnesak povučen ako ne bude vraćen sudu u određenom roku, a ako bude vraćen bez ispravke i dopune , odbacuje se (stav 3) i da ako podnesak ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud poziva podnosioca da ih u određenom roku podnese, a ako podnosilac ne postupi po tom nalogu, sud podnesak odbacuje (stav 4). Prema tome, u situaciji kada je sud predlagač ima vratio podnesak radi ispravke i dopune, a predlagač i nisu postupili po traženju suda (već su samo zahtijevali produženje roka za postupanje), tada, shodno odredbi stava (3) člana 74. Zakona o parničnom postupku, sud donosi rješenje kojim utvrđuje da se smatra da je podnesak povučen, kako je to pravilno učinio i prvostepeni sud, a ne da isti odbacuje, kako to pogrešno u žalbi navode predlagači. Pri tome, u konkretnom slučaju, pravilno je prvostepeni sud prim ijenio odredbu člana 158. stav (2) Zakona vanparničnom postupku (u vezi sa svim ostalim odredbama Zakona o vanparničnom postupku koje uređuju diobu nekretnina) kada je saglasno odredbi člana 74. Zakona o parničnom postupku pozvao predlagače da svoj prijedlog urede i dopune tako da dostave zemljišnoknjižne podatke za nekretnine upisane u Pl. Br. 110 k.o. K . i dokaz o pravu vlasništva na tim nekretninama (u prijedlogu su navedeni sam o podaci iz katastra odnosno podaci o po sjednicima predmetnih nekretnina). Naime, o dredbom člana 157. Zakona o vanparničnom postupku propisano je da u postupku diobe stvari i nekretnina u suvlasništvu sud odlučuje o diobi i načinu 3 diobe tih stvari i nekretnina, a odredbom člana 158. da postupak diobe stvari i nekretnina u suvlasništvu može prijedlogom pokrenuti suvlasnik i da prijedlog mora obuhvatiti sve suvlasnike (stav 1) i da prijedlog sadrži podatke o predmetu diobe, veličini udjela i o drugim stvarnim pravima svakog suvlasnika, da se za nepokretnosti moraju navesti zemljišnoknjižni ili katastarski podaci i priložiti odgovarajući pismeni dokaz o pravu vlasništva, pravu službenosti i drugim stvarnim pravima, kao i o posjedu nepokretnosti (stav 2). Stoga, ovaj poseban vanparnični postupak kojim se uređuju imovinski odnosi učesnika vodi se radi diobe stvari i nekretnina u suvlasništvu (a ne u suposjedu) , pa polazeći od toga da pozitivni propisi Distrikta uređuju da se pravo vlasništva dokazuje izvodom iz zemljišnoknjižne evidencije (a ne iz katastarske), te kako prema gore citiranog odredbi člana 158. Zakona o vanparničnom postupku, postupak pokreće suvlasnik i mora prijedlogom obuhvatiti sve suvlasnike (a ne posjednike) kao i da se za nepokretnosti prije svega mora priložiti odgovarajući pismeni dokaz o pravu vlasništva, slijedi jasan zaključak da se ovaj vanparnični postupak ne može voditi radi diobe posjeda, tj. samo na osnovu podataka o posjedu na nepokretnosti odnosno stvarima koje su predmet diobe (radi se o ustaljenoj praksi ovog suda). A, predlagači imaju mogućnost da, način upravljanja i korišćenja sa stvari čiji su suposjednici, urede shodno postupku koji je takođe propisanom Zakonom o v anparničnom postupku i to u poglavlju 3. glave IV (Uređenje imovinskih odnosa) koje nosi naslov „Upravljanje i korišćenje zajedničkim stvarima“ (odredbe članova od 150. do 156. Zakona o vanparničnom postupku). Kod izloženog, valjalo je na osnovu odredbe člana 357. stav (1) tačka b) Zakona o parničnom postupku odlučiti kao izreci ovog rješenja. PREDSJEDNIK VIJEĆA Šejla Drpljanin

Izvor i radnje

Brze radnje za pristup izvorima i citiranje odluke.